Hrvatima iz BiH Schengen neće ništa promijeniti

Europski parlament srušio je još jednu zapreku da Hrvatska uđe u prostor Schengena. Rezultat je to višegodišnjih napora i ispunjavanja obveza prema ovome dijelu članstva Hrvatske u EU. Za odluku je glasovala i HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko, inače potpredsjednica Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, koja je nedavno proglašena najaktivnijom među svim hrvatskim zastupnicima u ovoj instituciji.

Večernji list: Što Schengen znači za Hrvatsku, a što pak donosi BiH i Hrvatima? Hoće li im otežati život?

– Hrvati iz Bosne i Hercegovine već su pripremani za Schengen te prolaze ta pravila. Svaki put kada netko ulazi u BiH i Hrvatsku i izlazi iz njih prolazi provjeru biometrijskih dokumenata. Da toga nije, Hrvatska ne bi mogla dobiti odobrenje za Schengen. Robu se također provjerava. Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska u proteklom su razdoblju poduzele velike napore. Europska unija uložila je jako mnogo u tehničku opremu granica i provjere koje su pokazale da sustav uspješno funkcionira. Uz veliko lobiranje hrvatske Vlade, i ovdje u Parlamentu, ispunjen je taj važni vanjskopolitički cilj kojim je Hrvatska prešla tu zadnju prepreku u europskim integracijama. To znači slobodu kretanja bez ikakvih granica. Parlament je rekao svoje i pozdravlja ovu odluku, no posljednji korak je na Europskom vijeću. Sve to postignuto je uz velike prepreke i otpore onih koji su htjeli prikazati Hrvatsku policiju i državu kao “loše dečke”, koji su nastojali Hrvatskoj nametnuti lošu reputaciju. Schengen donosi sigurnost hrvatskih granica, ali i sigurnost za Europsku uniju. On donosi zaustavljanje kriminalnih radnji – od trgovine ljudima, narkotika do kriminala koji se odvijao u prošlosti.

Večernji list: Koliko je s te strane važno da Hrvatska, ali i EU, ima BiH kao prvog susjeda koji je stabilan bez nacionalnih napetosti i političkih prijepora?

– Tijekom povijesti uvijek se znalo da onaj tko nije u stanju imati dobre odnose u susjedstvu ne može biti ni vjerodostojan partner. Ako i ne živite u dobrom susjedstvu, onda morate pokazati sposobnost da se čuvate. Hrvatska se izgradila kao najsigurnija država u ovome dijelu Europe, a uz to, radi i na jačanju pozicije Hrvata u BiH te svih koji imaju putovnice EU. Ali i općenito jačanju stabilnosti cijeloga susjedstva. Hrvatska je imala dvije zadaće – istodobno jačati sigurnost svojih granica i otvoriti svoje granice prema EU.

Večernji list: Bez obzira na određene političke turbulencije, ipak dolazi do stabiliziranja unutarpolitičke situacije u BiH. Počeli su i razgovori o uspostavi novih vlasti, planiraju se reforme. Kakva su vaša očekivanja od “futura” za BiH?

– Kontinuirano ponavljam da se Hrvatska ovdje u Bruxellesu zauzimala da dođe do rješenja kako bi se nadišlo stanje zamrznutog konflikta te krenulo prema europskim integracijama. To znači da BiH ne bude zemlja s lošom reputacijom kojoj je potrebna skrb međunarodne zajednice te da se otkloni konfliktna situacija. U BiH se, nažalost, cijelo vrijeme provociralo krizu kako se ne bi došlo ni do kakvog dogovora te prazan prostor iskoristilo za ostvarenje nekih drugih ciljeva – prepuštanja drugim silama koje nemaju tu europsku agendu. Rat u Ukrajini osvijestio je sve one koji se bave ovakvim problemima mira i sigurnosti te problema sigurnosti u EU. Zbog toga je BiH ponuđen kandidacijski status ne bi li se još jednom uputilo kako kompromis oko suživota i nastavka europskog puta može dovesti do brže integracije. Važno je što se shvatilo kako prethodni partneri nisu tražili rješenja od većinskog naroda. Time su pokušavali sve dovesti u bezizlaznu situaciju promjene Ustava, promjene same prirode zemlje. Tako su najizravnije radili za one koji BiH žele vidjeti kao propalu državu.

Večernji list: Što međunarodna zajednica sada konkretno očekuje od BiH?

– Traže se konstruktivni partneri na svim stranama koji, prije svega, kao cilj imaju mir i sigurnost u samoj zemlji. Poticanje maksimalističkih ciljeva vodi prema nasilju i nestabilnosti. Rat u Ukrajini osvijestio je sve što to znači. Danas je ogroman novac potreban za slanje vojne pomoći u Ukrajinu. Naglasak u BiH je na izgradnji partnerstva između partnera koji će graditi stabilnost. S tim ciljem pišem izvješće o preventivnoj diplomaciji temeljeno na znanstvenim lekcijama kako bismo znali gdje griješimo s tim žarištima. Rat u Ukrajini je, kao posve nova okolnost, doveo do jednog praktičnijeg pristupa rješavanju problema.

Večernji list: Često se osporava uloga premijera Plenkovića oko modeliranja rješenja za BiH. Što je stvarna istina?

– Činjenica jest da se BiH promatra kroz prizmu onih koji su proruski odnosno prozapadni, proeuropski odnosno proamerički ljudi. Cijelo je vrijeme probošnjački lobi sustavno radio na narušavanju vjerodostojnosti hrvatskih predstavnika u BiH kako bi ih se predstavilo ruskim igračima. Zbog toga su postojali snažni otpori ovdje u Bruxellesu i SAD-u. No, sve ono što su premijer Plenković i hrvatska Vlada činili od početka ruske invazije na Ukrajinu jasno je pokazalo na kojoj su strani Hrvatska i Hrvati u BiH. To je jasno pokazalo opredjeljenje da su Hrvati okrenuti Zapadu, EU i SAD-u te da nikada nisu ništa imali s Rusijom. Dapače, Hrvati u BiH vezivni su zapadni, europski čimbenik. Jedini koji zemlju mogu udaljiti od ruskog, turskog i utjecaja arapskih zemalja. Erdoğan je praktički u simbiozi s Putinom, dok su Hrvati u BiH svoje mentore tražili u EU i SAD-u.

Večernji list: Koliko su investicije Rusije odnosno Turske zaslužne za polarizaciju BiH?

– Ja ne vidim tu neke velike investicije Turske. Najveći investitor je EU, ali i podupiratelj. Primjerice, IPA fondovi su u ovome dijelu Europe “teški” 14 milijardi eura. Samo je sedam milijardi za infrastrukturu. Naš najveći problem je slaba vidljivost EU, ali i djelovanje vanjskopolitičke službe koja nije prisutna u javnosti zapadnog Balkana.

Večernji list: Hoće li BiH na Europskom vijeću tijekom prosinca dobiti “zeleno svjetlo” za kandidacijski status i što bi to ovoj zemlji značilo? Navodno su Francuska i Nizozemska protiv toga?!

– Ne postoji rok za takvu odluku. Postoji preporuka od Komisije. Na samome početku stoji da je jedan od prioriteta dogovor o izmjenama Izbornog zakon. Poznajući kako su se stvari odvijale ranije, do toga dogovora teško će doći, odnosno nije realno da se može ispuniti osam uvjeta do prosinca, kada zasjeda Europsko vijeće. Ovaj signal je, bez obzira na sve, važan politički signal za Bosnu i Hercegovinu. Vidimo da su izbori bili korektni, da se vode razgovori oko uspostave vlasti, kao i da se počelo pregovarati o kvalitetnom koalicijskom programu oko kojega bi se okupile političke snage. Ponajprije kako bi ispunile svih osam uvjeta. Nakon toga neće biti ni jedna zemlja koja bi se protivila kandidacijskom statusu za BiH.

Večernji list: Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt uskoro će ovdje govoriti pred Vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta (AFET). Dio javnosti u BiH to predstavlja kao mjesto gdje će ga se ukoriti. Što on treba očekivati u Bruxellesu?

– Ništa osobito. On će biti na AFET-u u terminu koji se bude odnosio na BiH. Za to nije zainteresiran veliki broj zastupnika ovdje. Neki, koji nisu zadovoljni rezultatima izbora i možda svojim favoritima na izborima, moguće je da će ga pitati zašto nije dopustio da se napravi umjetno slaganje Doma naroda te zašto je poduzeo ono to je njegova dužnost – da stabilizira stanje u zemlji. Iako smo načelno uvijek protiv nametanja rješenja od visokog predstavnika, ponajprije oko zadiranja u Ustav i Izborni zakon, posljednja odluka bila je…

Večernji list: Nužno zlo?!

– Ne bih je tako okarakterizirala. Dapače. Njegova je dužnost stabilizirati situaciju u zemlji. Kao u jednoj prometnoj nesreći, prva stvar koju liječnik treba napraviti jest zaustaviti krvarenje. S obzirom na to da nije provedena presuda “Ljubić”, da se četvrti put Hrvatima uzurpira mjesto člana Predsjedništva te izvjesnu krizu na pomolu s pokušajem eliminiranja Hrvata iz vlasti, on je zaustavio destruktivni proces. Donio je način na koji popuniti Dom naroda te uspostaviti vlast. Da toga nije bilo, Središnje izborno povjerenstvo dalo bi svoje tumačenje, a svi znamo da je upitna njegova vjerodostojnost. Zaključno, on je premostio krizu koja je mogla prerasti u sigurnosno iskušenje. Kontekst je takav da Republika Srpska ide prema separatizmu, bošnjačka politika prema unitarizmu, a guranje Hrvata izvan vlasti dovelo bi do jedne od najtežih kriza u zemlji.