U novom izvješću Programa UN-a za okoliš piše kako usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih otrova/toksina zbog samozaštite od ekstremnoga vremena.
Poljoprivredni usjevi proizvode sve više štetnih kemijskih spojeva, zbog prilagođavanja stalnim ekstremnim vremenskim uvjetima. To izaziva zdravstvene probleme kod ljudi i stoke, koji ih koriste u ishrani, upozoravaju znanstvenici.
U novom izvješću Programa UN-a za okoliš piše kako usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih otrova/toksina, zbog samozaštite od ekstremnoga vremena. Takvi kemijski spojevi štetni su za ljude i stoku ako ih konzumiraju dugo, upozoreno je u izvješću.
Usjevi odgovaraju na sušu i rast temperature, baš kao što to čine ljudi kada se suoče sa stresnim situacijama”, objašnjava Jacqueline McGlade, direktorica Odjeljenja za rano upozoravanje i procjenu pri UN-u.
U uobičajenim okolnostima biljke pretvaraju apsorbirane nitrate u nutritivne aminokiseline i proteine, ali dugotrajne suše to usporavaju i sprječavaju, što dovodi do problematične akumulacije nitrata u biljkama. Usjevi za koje se smatra kako skupljaju previše nitrata u stresnim razdobljima su kukuruz, pšenica, ječam, soja, proso i šećerna trska. Ako su nakon dužih razdoblja suše izloženi velikim količinama kiše neki usjevi otpuštaju jako otrovan plin cijanovodik, poznatiji kao “pruska kiselina”. Biljke poput manioke, lana, kukuruza i šećerne trske su najpodložnije opasnoj akumulaciji “pruske kiseline””, piše u izvješču.
Znanstvenici upozoravaju na slučajeve trovanja cijanovodikom, koji su zabilježeni u Keniji i na Filipinima. Prema službenim podacima, oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju izloženo je aflatoksinima, a taj broj raste.
Europa će također biti pogođena rastućom količinom aflatoksina u lokalnim usjevima ako globalna temperatura naraste dva stupnja celzijusa. Znanstvenici predlažu razvijanje usjeva za ekstremne vremenske uvjete, kojima bi se smanjila količina toksičnih kemikalija u hrani, a svjetski agrikulturni istraživački instituti već rade na razvijanju takvoga sjemena.
Izvor: Agrobiz.hr
