Žene Kruščice su istinske heroine. 503 dana su provele braneći rijeku od bagera – sprječavajući ih da grade mini hidroelektranu. Jedna od aktivistica za očuvanje i zaštitu prirode i njenih bogatstava je i Maida Bilal.
Maida je predsjednica Ekološkog društva Bistro Kruščica, koja je svim raspoloživim sredstvima, pravnim alatima, blokadama, kao i javnim protestima, tokom prethodne tri godine branila rijeku i, kako kaže, nikada nije pomislila odustati.
Barikada na mostu preko rijeke Kruščice više nema, kao ni danonoćnih straža mještanki i mještana.
Nedavno je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje MHE na cijeloj teritoriji FBiH.
Kako komentarišete zaključak o zabrani izgradnje mini hidroelektrana i kako ste se osjećali kada ste čuli ovu svijest?
Mislim da je ova Deklaracija o zaštiti rijeka jedina ispravna odluka i način da se zaustave svi pritisci koji su se dešavali unazad ove tri godine. Javnost je poslala jasnu poruku, a Kruščica je postala globalna priča, kako su njeni mještani svojim tijelima zaštitili rijeku, i jasno rekli stop izgradnji MHE na rijeci Kruščici.
Investitor ne odustaje od gradnje MHE, ali ne odustajete ni vi od borbe. Da li bi mještani Kruščice ponovo branili svoju rijeku na isti ili drugi način?
U toku ove tri godine stvari su postale jasnije. Na početku ove priče običnom narodu nije bilo ni jasno šta su to mini hidroelektrane, jer su godinama stvarane priče da će upravo one donijeti nova radna mjesta. Kada smo pročitali obavještenje da je jedan od investitora ponovo predao zahtjev za odobrenje određenih dozvola postali smo još jači. Ljudi se vežu time da neke stvari izlape nakon određenog vremena, međutim, ovo je stvar koja vremenom jača i mi smo veoma ozbiljni, jer mi smo rijeka. U tom aspektu nema mjesta za dvoumljenje, da bismo mi ponovo stali i još žešće branili svoju rijeku. 817 mještana je potpisalo peticiju protiv izgradnje MHE i mislim da je to veliki uspjeh za nas.
Kako izgleda borba običnih ljudi sa korumpiranim sistemom? Da li je bilo trenutaka kada ste pomislili da odustanete?
Od prvog dana sam znala da je to jedna teška i iscrpljujuća borba, kao s lavovima. Oni imaju sve poluge vlasti, sredstva i zakone. Jednom običnom čovjeku koji živi i snalazi se za egzistenciju na teške i jadne načine, teško je kad dobije prekršajnu novčanu kaznu, kao i silne psihičke torture, ali i fizičko nasrtanje od strane pripadnika specijalne jedinice MUP-a Srednjobosanskog kantona.
Na koji način se vaš život promijenio od dana kada ste stale pred bagere i tijelima odlučile braniti rijeku?
Dobile smo epitet hrabrih žena, ali naravno i muškaraca, ni njih ne izostavljam. Žene su se nakon tog danonoćnog stražarenja vratile svojim porodicama, obavezama, ali i danas kad sjednemo prisjetimo se svega. Bliži se i 24. august, dan kada su nas napale specijalne jedinice MUP-a SBK. Mi ćemo se ponovo okupiti na mostu kako bismo obilježile i prisjetile se tih događaja.
Veliku ste žrtvu pretrpjele tokom protesta, međutim, šta je vaša žrtva značila za širu društvenu zajednicu. Je li iko prepoznao vašu borbu i pružio vam podršku?
Podrška je bila svjetskih razmjera, i nije izostala od Europske Unije, kao i velikih svjetskih organizacija i raznih zaljubljenika prirode. Boli me što nismo imali podršku na nivou Općine, odakle je sve i počelo. Međutim, nas to nije sputavalo, rekli smo: “Stop!” – i dobili podršku globalnih razmjera.
Koji su vam planovi za dalje, namjeravate li se baviti ovom vrstom aktivizma?
Mi tražimo moratorij za izgradnju mini hidroelektrana na bh. rijekama, ali i reviziju izdate dokumentacije, kao i dozvole za već izgrađene MHE. To je ozbiljna stvar i uvjerena sam da su delegati iz vlasti shvatili da što prije trebaju usvojiti ovu Deklaraciju i u Domu naroda i da naši biseri budu sačuvani. Danas smo na sudu, fizički više nismo pod šatorom, ali imamo velike pritiske i borbe. Ali, ipak, mislim da će ovo biti završeno u korist naših rijeka.
Autorica: Lejla Rehibić
Izvor: mionama.ba
„Mi o nama“ je platforma za promociju pozitivnih priča o individualcima i individualkama, incijativama, grupama i aktivnostima u Bosni i Hercegovini. Aktivnost zajednički implementiraju Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONAuBiH) i Centar za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (CKMD), podržanu od strane BHRI (Bosnia and Herzegovina Resilience Initative) projekta.
