Građane BiH manje brine koronavirus, a sve više ekonomske posljedice

Osim jasno smanjene zabrinutosti zbog širenja koronavirusa u BiH, sve više građana počinje razmišljati o ekonomskim posljedicama koje će uslijediti, pokazuju mjerenja trećeg vala provedena sredinom travnja. 

Restriktivne mjere nailaze na sve manju podršku, gdje raste postotak onih koji smatraju kako su restriktivne mjere prestroge, kažu rezultati istraživanja kompanije Valicon.

U sklopu ispitivanja utjecaja pandemije koronavirusa na građane Bosne i Hercegovine, kompanija Valicon je u prethodnom razdoblju provela kontinuirano praćenje te saznala u kojoj mjeri su građani i dalje zabrinuti oko trenutne situacije, za što najviše strahuju te kako gledaju na restriktivne mjere kriznih stožera, prenosi Klix. 

Istraživanja su provedena putem Valicon online panela JaZnam.ba na reprezentativnim uzorcima za BiH (n=500-650 po valu) online populacije. Kada se usporede rezultati od kraja ožujka pa do sredine travnja, očit je pad u zabrinutosti građana BiH po pitanju širenja koronavirusa. Pa tako, krajem ožujka u razdoblju svakodnevnog rasta broja novozaraženih i uvođenja dodanih, restriktivnih mjera (policijski sat, obvezno nošenje maski), zabrinutost je bila na jako visokoj razini (90% građana BiH je bilo zabrinuto ili jako zabrinuto). 

Ipak, sa sve manjim brojem novozaraženih, većim brojem oporavljenih i najavama kriznih stožera o ukidanju određenih restriktivnih mjera, kod populacije dolazi do značajnog smanjenja opće zabrinutosti oko koronevirusa. Međutim, zabrinutost je i dalje visoka.

Rezultati, mjereni sredinom travnja pokazuju kako je tri četvrtine građana ili 76% jako zabirnuto ili zabrinuto dok svaki četvrti građanin BiH ne osjeća zabrinutost. Zabrinutost za obitelj je i dalje briga koja najviše zaokuplja pažnju građana BiH. Rezultati u sve tri vremenske točke pokazuju kako preko 70% populacije strahuje da će se netko od njihovih najbližih članova obitelji zaraziti koronavirusom.

Zabrinutost oko samog trajanja trenutne situacije je također prisutna. Ipak, zabrinutost za ekonomiju i ekonomske posljedice koje će uslijediti pokazuje najveći rast kroz vrijeme. Pa tako, krajem ožujka, nešto više od 40% populacije je izrazilo zabrinutost za ekonomiju dok je u posljednjoj mjerenoj vremenskoj točki (sredina travnja) taj postotak porastao na gotovo 60%.

Očit je porast zabrinutosti za ekonomiju među populacijom i gotovo sigurno će taj postotak još rasti kako se pandemija bude smirivala, a ekonomske posljedice pandemije budu sve izraženije. Mogli bi se reći da se dobivni rezultati na BiH populaciji uklapaju u fenomen “ekonomske anksioznosti” koji u posljednjim istraživanjima opisuju ekonomski i sociološki analitičari, a on se odnosi na manifestirano ponašanje poslodavaca i građana u različitim ekonomskim aktivnostima, kao i u osjećaju zabrinutosti za ekonomske posljedice širenja koronavirusa. Nalazi većine istraživanja, provedenih u različitim zemljama Europe i SAD-a, suglasni su u tome kako je izvjesno očekivan opći rast stope nezaposlenosti, te ni BiH ne zaostaje za tim predviđanjima.

Zabrinutost za radno mjesto i ekonomske posljedice osjetno je u porastu među građanima oba entiteta, a daljnji smjer kretanja ovog indikatora ovisit će od efikasnosti i sveobuhvatnosti implementacije predloženih mjera za suzbijanje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. Iako i dalje većina građana BiH smatra da su donesene mjere nadležnih institucija poduzete za kontrolu širenja virusa primjerene situaciji, primjetan je rast broja građana koji smatraju da su te mjere prestroge. Kada se promatraju sve tri vremenske točke, većina (nešto više od 60%) građana BiH smatra da su te mjere primjerene.

Jasno je primjetan pad broja onih koji smatraju kako su mjere preblage dok istovremeno dolazi do značajnog porasta broja građana koji smatraju da su mjere prestroge, 9% u prvoj vremenskoj točki (kraj ožujka) a 23% u trećoj vremenskoj točki (sredina travnja). Jasno je kako je sve veće neslaganje građana s restriktivnim mjerama koje su na snazi što oslikava već ranije u psihološkoj literaturi opisane posljedice samoizolacije i fizičkog distanciranja na ljude koje se ogleda kroz povišenu razinu nezadovoljstva i frustracije, te naglašenu potrebu za doživljajem slobode. Ipak, oba entiteta su već najavila određeno ublažavanje restriktivnih mjera.

Kada je u pitanju pogled na situaciju po pitanju širenja koronavirusa građani BiH su puno optimističniji za razliku od razdoblja krajem ožujka. Krajem ožujka, kada je rađeno prvo mjerenje, 57% građana je smatralo da trenutna situacija ide na lošije dok je broj takvih građana sada značajno manji. Pa tako, sredinom travnja, kada je rađeno ponovno mjerenje, rezultati pokazuju kako gotovo tri četvrtine građana smatra da se trenutna situacija poboljšava dok svaki četvrti građanin je i dalje pesimistačan. Rezultati su konzistentni s prethodno navedenim rezultatima oko smanjenja zabrinutosti u vezi širenja koronavirusa u BiH. Dobiveni rezultati se mogu objasniti činjenicom kako je u prethodnom razdoblju sve manji broj novozaraženih pojedinaca, manji broj smrtnih slučajeva te je sve veći broj oporavljenih.

Čini se kako se trenutna opća epidemiološka slika popravlja što doprinosi rastu optimizma i uvjerenja građana BiH da je moguće prilagoditi se na novonastalu epidemiološku situaciju.

Valicon će i u narednom razdoblju nastaviti pratiti mišljenja i stavove građana BiH po pitanju trenutne situacije u vezi koronavirusa.