Gljive iz domaće proizvodnje potpuno opskrbljuju bh. tržište

Berba gljiva u BiH sve je popularnija aktivnost, kako za obične šetače, tako za one koji ih proizvode u vlastitom uzgoju.
Pred nama je mjesec rujan u kojem kreće masovna berba, piše Večernji list BiH. Stručnjaci ovih dana daju savjete beračima koji planiraju u šumu idućih dana i tjedana.

Opasnost od gljive ludare

– Ne bi trebalo devastirati šumu, što znači da se ne bi svaka gljiva trebala okretati ili gaziti nogama, kao što to mnogi ljudi rade kada vide gljivu za koju smatraju da nije pogodna za berbu. Često ljudi pronađu u šumi i gljivu koja ima prekrasne boje, koje lijepo izgledaju, koje su robusne i čvrste, no nisu ni svjesni koliko zapravo takve gljive mogu biti opasne.

Posebno oprezan treba biti ako se opaze crvenkaste cjevčice ispod klobuka jer među takvim gljivama postoji i smrtonosna, tzv. gljiva ludara – riječi su Branka Bartolića, čovjeka koji je u proučavanju i berbi gljiva proveo više od 40 godina. Gljive su tražena roba diljem EU-a, a cijena, primjerice, osušene lisičarke kreće se od 8 do 20 KM.

– Za kilogram sušenog smrčka prve klase može se dobiti i 250 KM, a za suhe vrganje 25 KM po kilogramu. No, bez obzira na spomenute cijene, u bh. prodaji gljiva većinom dominiraju šampinjoni s oko 80 posto, piše u “Oslobođenju” Eldar Dizdarević. Ističe podatak da je prije nekoliko godina domaću potražnju za gljivama pokrivalo 90 posto gljiva iz uvoza, dok se danas sva prodajna mjesta opskrbljuju 100 posto gljivama iz domaće proizvodnje.
U Tuzlanskoj županiji čak se daju i poticaji za proizvodnju gljiva. Cjelokupna proizvodnja gljiva u BiH iznosi blizu 2200 tona godišnje, a najveći postotak pripada upravo Tuzli, koji se na godišnjoj razini kreće od 500 do 600 tona.
– Ovim brojkama, zatim cijenom i kvalitetom, uspjeli smo potisnuti uvoznu gljivu s našeg tržišta. Sama činjenica da 20 godina nije povećavana cijena gljive na ovom području, pokazuje koliko je stabilna oblast. U svemu ovome trebalo je i veliko odricanje uzgajivača, ali i ulaganje financijskih sredstava, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva TŽ-a Mujdin Tokić.

Cilj domaćih gljivara je u idućem razdoblju širiti proizvodnju te pokrenuti i proces prerade gljiva. Također, berači gljiva, prema ranijim iskustvima u BiH dnevno mogu zaraditi i do 70 KM.
Minimalna oprema

Što se tiče opreme za berbu gljiva u rujnu, potrebni su košara i nožić. Nožić ne mora biti poseban. Svaki može poslužiti za obradu i čišćenje gljive. Ako je gljiva ljepljiva, na sebi će imati više toga, najbolje je očistiti kožu s klobuka. Dobro je napomenuti i da je gljivu najbolje očistiti na licu mjesta.

Takve su spremne za termičku obradu i nije ih potrebno ispirati vodom. Stručnjak za gljive Bartolić ističe i kako pravilno brati gljive. Berači često nožićem režu stručak gljive, a to se ne radi. Trebaju znati da se gljive, kao vrganjevke beru tako da se lagano uvrne stručak prvo u jednu pa u drugu stranu i onda se gljiva oprezno izvadi kako se ne bi uništile hife gljive, odnosno bijeli končići koji su vezani za gljivu.
Kod rezanja gljive nožićem uvijek ostaje dio tog plodnog tijela u zemlji i truljenjem tih ostataka uništava se šuma, kazao je Bartolić.

vecernji.ba

Prethodni članakPromocijom knjige počeli Rujanski susreti u Novom Travniku
Sljedeći članakBaždarević: Toliko iskustva, a igrali smo kao amateri