U Etnografskoj zbirci Zavičajnog muzeja Travnik nalazi se kolekcija uskrsnih jaja. Primjerci potječu iz raznih mjesta, najviše iz okolice Travnika i Središnje Bosne, ali i iz Slavonije, Srbije i ostalih mjesta nekadašnje Jugoslavije. Ukupno je evidentirano 369 primjeraka.
Poklonili su ih učenici Velike nadbiskupske gimnazije u Travniku za etnografsku zbirku koja se sakupljala pri nastavnom kabinetu geografije. U knjizi inventara su evidentirana slijedeća mjesta odakle su učenici dolazili: Zavidovići, Kupres, Tuzla, Derventa, Brčko, Prijedor, Glamoč, Ključ-Velagići, Banja Luka, Maglaj – Golubinje, Bijeljina, Sarajevo, Radunice, Žepče, Kiseljak, Stolac, Kamenica, Ravno, Konavli, Aleksandrovac, Valjevo, Santa, Đakovo, Travnik, Stara Rijeka.
Uskrsna jaja iz Etnografske zbirke Zavičajnog muzeja Travnik potječu iz prve polovice 20 stoljeća. Ukrašena su raznim tehnikama, ali najčešće tehnikom šaranja, pisanja voskom, po čemu je za sva bojena i ukrašena jaja vremenom postao uvriježen naziv – pisanice.
Za pisanje, šaranje jaja koristi se prirodni pčelinji vosak koji se nanosi u rastopljenom stanju na ljusku jajeta. Šaranje se vrši posebno načinjenom pisaljkom i uz pomoć plamena svijeće. Prilikom kuhanja i bojenja na „šaranim“ mjestima koje je pokrivao vosak, boja ne prijanja na površinu, pa ostaje vidljiva prirodna boja ljuske jajeta.
Motivi su odraz narodne tradicije određenog kraja. Uskrsna jaja iz Središnje Bosne sadrže repertoar motiva sličan onome koji se primjenjivao prilikom tetoviranja (sicanje, bocanje), što je bila veoma raširena pojava ukrašavanja dijelova tijela kod katoličkog stanovništva u travničkoj okolici (križići, jelice, kola i drugi ukrasi).
Sve do pojave industrijskih boja, jaja su se isključivo bojila u rastvoru prirodnih sirovina, pa se crvena boja dobivala kuhanjem jaja u ljusci crvenog luka, cikli, radiču i dr. Za crnu boju se koristila čađ, hrastova kora, plodovi duda, a kada se željela dobiti zelena boja, jaja su se kuhala sa koprivom ili špinatom.
Jaje je kao simbol prisutno od najstarijih vremena u mnogim kulturama i civilizacijama svijeta. Simbolika jajeta je složena i višeznačna i na različite načine se tumači u pojedinim kosmogonijama. Kršćanstvo je simbol jajeta preuzelo iz paganske tradicije.
U kršćanskoj teologiji jaje ne predstavlja zametak, rađanje, već obnovu i povratak, uskrsnuće duše koja se poput uskrslog Isusa vrača svome izvoru, Bogu. Zato se bojenjem i ukrašavanjem jaja iskazuje radost zbog vjere u novi život. Jaja se posvećuju pred Uskrs, blagdan koji pada upravo u proljeće, u vrijeme obnove i ponovnog buđenja prirode. Ta simbolika jača nadu vjernika u novi život, onaj poslije smrti, nakon što duša napusti tijelo i sjedini se sa svojim izvorom, prapočetkom.
Podsjećajući na uskrsna jaja, jedan mali segment muzejske građe koja se čuva u okviru bogatog fundusa Zavičajnog muzeja Travnik, koristimo priliku čestitati našim prijateljima, saradnicima i svim katolicima dobre volje, veliki blagdan Uskrsa”, poručio je kolektiv Zavičajnog muzeja Travnik.
