FOTO i VIDEO: Divovi Središnje Bosne u Vitezu

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Vitez, u četvrtak navečer je bilo domaćin zanimljive promocije dokumentarnog filma, brošure i izložbe panoa i fotografija „Divovi središnje Bosne“. Riječ je o višestoljetnom drveću po čemu je, slobodno se može reći, srednja Bosna poznata, a mogla bi i morala biti i daleko poznatija. A upravo tomu dodatan doprinos bi trebao dati ovaj projekt idejnog začetnika, Novotravničanina Marinka Slipca, osnivača i voditelja Udruge  „Baština“ u Novom Travniku.

Ovu ideju, a povod je bila Međunarodna godina (2011.) šuma, Marinka Slipca, kao vrijednu, korisnu i zanimljivu, prepoznali su i podržali županijsko Ministarstvo  šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede i županijska Uprava za šumarstvo. Projekt je vodio Marinko Slipac, a skupa s njim fotografije i video zapise radio je novinar, fotograf, snimatelj i publicist, Srećko Stipović iz Viteza, dizajn i pripremu radio je Flash studio iz Viteza, lektor je prof. Jelica Tucun, dok je predstavnik izdavača, županijskog Ministarstva i županijske Uprave šumarstva bio dipl. ing. Šumarstva Ževal Konjalić. Stručni predgovor napisao je redoviti profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Dalibor Ballian.

Ideja za ovaj vrijedni projekt već dugi niz godina sazrijevala je u Marinku Slipcu rođenom i odraslom u novotravničkom prigradskom naselju Rankovići, uz Stari Carski hrast, koji je nemarom i neodgovornošću čovjeka umro prije dvadesetak godina, a po procjenama uvaženih domaćih i europskih stručnjaka bio je star između 1500 i 1700 godina.

„Još čitav niz višestoljetnih drveća – divova nestali su nemarom i ne odgovornošću čovjeka, a bili su na papiru zaštićeni“, kazao je na predstavljanju projekta „Divovi u središnjoj Bosni“, ističući kako još uvijek, na sreću, ima mnoštvo sličnih živih šumskih stabala – divova, s kojim bi se trebali i morali ponositi i ne dozvoliti njihovu neprirodnu smrt.

U projektu „Divovi u središnjoj Bosni“ zabilježili su autori Slipac i Stipović, fotografijom, videozapisom, riječju, legendom…nekoliko desetaka srednjobosanskih divova kao što su, recimo, hrast kitnjak u novotravničkoj župi Pećine, visine 20 m, opsega 5,19 m, neutvrđene starosti, tisu u Pepelarima kod Zenice, visine 17 m., opsega 4,80 m, staru preko tisuću godina, bijelu topolu u Turbetu kod Travnika, visine 19 m, opsega 7,95 m. starosti preko 400 godina. Ovjekovječen je i hrast lužnjak u Borića gaju kod Bugojna, visok 18 m, opsega 6,78 m, neutvrđene starosti, lipu u Mošunju kod Viteza, visine 28 m, opsega 4,78 m, staru preko 250 godina, jelu na Kuprešjkim vratima, visoku 44 m (kažu najviša u BiH), opsega 4,78 m, neutvrđene starosti i niz drugih divovski stabala i višestoljetne starosti.

Prema informacijama koje smo diobili, brošura, DVD i drugi materijali vrijednog projekta „Divovi središnje Bosne“ stići će na razna odredišta ali, što je, možda, i najvažnije, i u srednjobosanske osnovne i srednje škole, kako bi se, i na ovaj način, dala dužna pažnja višestoljetnim stablima (hrasta, bijele topole, brijesta, jele, tise, lipe, jasena, bukve, bijelog bora…) čime se može pohvaliti vrlo mali broj država u Europi.

Zvonimir Čilić / VL

{youtube}NTckCUwae6I{/youtube}

{gallery}kultura/divovi_sbz{/gallery}