FBiH: Potrošačka korpa za obitelj 2.019 KM, plaća 914 KM

Economic

Potrošačka korpa je sve skuplja, a platežna moć građana sve manja. Najgore prolaze obitelji s malom djecom, zaposleni u realnom sektoru, a najugroženiji su umirovljenici.

- REKLAMA -

Sindikati, građani i ekonomisti su jedinstvenog stava da je ovakvo stanje neodrživo i da se pod hitno mora poduzeti značajnija akcija kako vi se unaprijedio životni standard građana.

Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj iznosi 2019 KM, a prosječna plaća u FBiH 914 KM- podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH. Za mnoge obitelji mjesec se svodi na čisto preživljavanje. Tako je i u slučaju Gordane Ostojić, čija obitelj, priča nam i sa značajnijim primanjima potroši mjesečno oko 2.000 KM.

“Preživljavanje…čisto preživljavanje. Samo za lijekove mužu i meni dam oko 300 maraka mjesečno. Moj muž ima dobru mirovinu, ja srednju plaću, ali imamo sina koji isto radi tako da se svi pomažemo. Mislim, jedna intelektualna obitelj koja preživljava”, poručila je Gordana Ostojić.

Posebno teško preživljavaju građani sa skromnijim primanjima. Prodavači na jednoj sarajevskoj pijaci pričaju  da sve češće kupuju artikle i po tek stotinu grama.

“To je previše. Kada nas poredite s cijenama Europske unije mi spadamo u dosta skupe zemlje. U odnosu na naš standard i naša primanja to je nepodnošljivo. Mi uvijek sastavljamo kraj s krajem, znate nas”, kazala je Seka, kupac.

“Korpa je preskupa, nema govora i to je nemoguće…mislim da treba…umjetnici smo mi svakako za te stvari”, kazao je Džemal, prodavač.

Nedovoljna socijalna davanja, ali i niske plaće u realnom sektoru – ovakvi podaci samo potkrijeplju činjenicu da je život postao puko preživljavanje, a da vlasti zaostaju s reformama smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

“Oko pola zaposlenih radnika, oko 400.000, ima prosječnu plaću od 600 maraka. Hipotetički da imamo dva radnika koji rade u porodici to je puno manje od te potrošačke korpe tako da ni dvije plate iz tzv. realnog sektora ne mogu sve silne troškove. To pokazuje kako građani stvarno žive”, pojasnio je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da je ovo samo još jedan dokaz da vlasti moraju prihvatiti činjenicu da zarade moraju biti povećane u narednom periodu.

“Svaka plaća ispod 1000 maraka u Bosni i Hercegovini je nedostatna za život. Ono što je problematično je da građani umjesto da traže rješenje problema unutar same svoje zemlje biraju jedan lakši put, a lakši put je odlazak vani”, naveo je Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Kako bi spriječili dalji odlijev mladih angažman najavljuju i poslodavci i sindikati. Već je spreman prijedlog seta zakona iz oblasti rada i socijalne politike, koji bi situaciju u BiH trebao podići na viši nivo. Ukoliko vlasti ne budu imale sluha za probleme građana, priče s početka još dugo će biti bh. svakodnevnica.