Evo zašto je Amerika stavila na crnu listu Šeranića i Čavaru: Podrivanje Daytonskog sporazuma, promicanje osobnih interesa…

Uskladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD na listu uvrstio dvije osobe iz Bosne i Hercegovine. Ovo je treći set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom uredbom, a mjere su usmjerene protiv Marinka Čavare, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS za koje se navodi da su ugrozili stabilnost regije “podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese ili institucije”. Današnje mjere potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država da se inzistira na odgovornosti aktera na Zapadnom Balkanu, uključujući one dužnosnike koji podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu i samim tim predstavljaju prijetnju miru, stabilnosti i prosperitetu njihovih zemalja, prenosi Avaz.

  – Marinko Čavara i Alen Šeranić slijedili su etno-nacionalističke i političke agende nauštrb demokratskih institucija i građana Bosne i Hercegovine. Današnje mjere potvrđuju istinsku posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine – izjavio je Brian E. Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u Ministarstvu financija SAD.  Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz 1995. godine, također poznat kao Daytonski mirovni sporazum, postignut je nakon teških pregovora zbog rata u kojem je živote izgubilo oko 100.000 ljudi u zemlji. Daytonski mirovni sporazum koji uključuje sadašnji Ustav BiH i dalje je osnova za strukturu vlasti u BiH. Dvadeset i sedam godina kasnije, BiH se nastavlja suočavati s izazovima koje predstavljaju pojedinci koji manipuliraju događajima s pozicije vlasti, uključujući djelovanje iz ličnihosobnih ili političkih interesa. Kako predviđa Daytonski mirovni sporazum, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS). Blokiranje funkcionalisti FBiH Marinko Čavara, predsjednik FBiH, odgovoran je za predlaganje sudaca za Ustavni sud FBiH. Od 2019. godine, Čavara odbija predložiti suce s liste kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće radi popune upražnjenih mjesta u sudu. Odbijajući da provede proces predlaganja sudija, Čavara blokira funkcioniranje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa (VNI) suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudaca Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. godine formirano u skladu sa amandmanima na Ustav FBiH od strane visokog predstavnika za BiH.

Vijeće za zaštitu VNI razmatra ključna pitanja koja predlažu izlanci u Domu naroda FBiH. Vijeće je ključno za ustavno funkcionisanje FBiH, a njegovo postojanje neophodno je radi demokratskog funkcioniranja FBiH. Svojim nedjelovanjem, Čavara je ugrozio funkcioniranje Vijeća za zaštitu VNI radi promicanja osobnih interesa i političkih interesa svoje stranke. Čavara je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili suduioništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o suradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan. Pored ovoga, Čavara je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili sudioništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu. Promicanje secesionističkih aktivnosti RS U sklopu aktivnosti SAD na suprotstavljanju destabilizirajućim aktivnostima u BiH, Ministarstvo financija nedavno je na listu uključilo Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, u skladu sa Izvršnom uredbom 14033. Dodik nastoji promicati secesiju Republike Srpske (RS) tako što podriva ovlasti državnih institucija BiH, uključujući Agenciju za lijekove i medicinska sredstva na državnoj razini.

Danas je OFAC na listu uključio Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, s ciljem daljeg fokusa na destabilizirajuće djelovanje. Šeranić je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predviđa uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Šeranić je javno priznao da ovaj zakon preslikava funkcije Agencije za lijekove na državnoj razini, s time što se uspostavom agencije prema ovom zakonu prenose ovlasti s agencije na državnoj razini, na regulatorni autoritet za lijekove i medicinska sredstva u okviru RS. Zbog postojanja institucije na državnoj razini koja služi RS i FBiH, formiranje ove nove agencije na entitetskoj razini predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Dayjtonskog mirovnog sporazuma. Šeranić je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o suradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN 1244, Daytonski sporazum, Zaključke Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u prosincu 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove. Pored ovoga, Šeranić je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog izravnog ili neizravnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.

Posljedice sankcije Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajima ili kaznenim kaznama za kršenje Izvršne uredbe 14033. Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom SAD. Informacije koje se odnose na proces podnošenja zahtjeva za skidanje nekog imena sa OFAC liste, uključujući i SDN listu, dostupne su na ovom linku: OFAC’s Frequently Asked Question 897.