Europska unija napravila je listu reformi za buduće vlasti u BiH. Manji porezi na rad, reforma tržišta rada, (para)fiskalni nameti, elektronski registar tendera, reforma socijalnog sustava i nulta tolerancija korupcije. Ovo je šest problema i riješenja koje je načinilo izaslanstvo Europske komisije u Sarajevu zajedno s lokalnim gospodarstvenicima te ih uputilo na adrese svih ključnih političkih stranaka u BiH.Europske preporuke
Srž preporuka je smanjivanje previsokih poreza na rad kako bi se smanjila i cijena rada. Europska komisija zajedno s gospodarstvenicima okupljenim oko Vijeća stranih ulagača u BiH i Udruženja poslodavaca od političkih elita u BiH zahtijeva reforme tržišta rada kako bi se otvorila nova radna mjesta, što zahtijeva i izmjenu i usuglašavanje entitetskih zakona o radu. Urađen je i kompletan popis raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji bi trebali – niti uvedeni.
Od budućih vlasti u BiH, budući da je ovima službeno ostalo tek par mjeseci mandata, između ostalog traži se i sveobuhvatni elektronski registar tendera.
Među najbolnijim reformama je i reforma sustava socijalne pomoći. Svima je odavno poznato kako se u ovom sustavu troše enormne količine novca, a da istodobno veliki dio tih sredstava ne dolazi do onih kojima je ta pomoć najpotrebnija. Sredstva i stručna pomoć za provođenje reformi su osigurani.
Korupcija
Vijeće stranih ulagača, koje okuplja kompanije koje zapošljavaju više od 12.000 radnika, ističe pak u svom izvješću kako problem korupcije, odnosno davanja mita, znatno povećava troškove poslovanja u BiH. Tvrde kako bi BiH i sve njezine razine vlasti trebale usvojiti politiku nulte tolerancije prema korupciji te osigurati trajne resurse za istrage, kazneni progon i kažnjavanje korumpiranih dužnosnika na svim razinama koji pokušavaju uzeti mito od gospodarstvenika.
Izvješće Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal naglašava korupciju kao jednu od najvećih zapreka za poslovanje u BiH. Neprocesuiranje slučajeva korupcije dovodi do manjka povjerenja u pravosuđe, i na tom je polju potrebno još puno raditi. To je stvarnost poslovanja u BiH.
Zapljena imovine
Iako su vlasti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj donosile određena zakonska rješenja, činjenica je kako se mnogi zakoni, pa čak i presude, kod nas ne provode. Pred novim vlastima u BiH naći će se uskoro i nova direktiva donesena u EU-u koja predstavlja korak naprijed time što korupciju uključuje na popis kriminalnih djelatnosti koje zahtijevaju proširenu zapljenu nezakonito stečene imovine. Važno je i to što tekst uspostavlja jedinstvene standarde za oba entiteta, ali i za sve zemlje u okruženju koje će ih morati prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Tako bismo trebali dobiti paneuropsku politiku zapljene dobara stečenih kriminalnom aktivnošću, uključujući i u našoj zemlji sveprisutnu korupciju, a sredstva od zapljene trebala bi se koristiti u korist šire zajednice, primjerice, za izgradnju vrtića.
