Predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata Viteza skupa s zapovjednicima bojni i satnija te zapovjedništvom, prvo postrojavanje prve postrojbe u hrvatskim odorama na mjesnom nogometnom igralištu u Šantićima nadomak Viteza 18. rujna 1991. godine, odabrali su za Dan osnutka „Viteške“ brigade HVO-a.
U subotu, dan uoči dvadesetpete godišnjice osnivanja upriličene su brojne skromne svečanosti a sve se odvijalo u organizaciji Udruge dragovoljaca Viteza i članova ratnog zapovjedništva ove brigade. Tim povodom u župnoj crkvi svetog Jurja u Vitezu slavljena je sveta misa zadušnica za sve poginule i ubijene pripadnike „Viteške“ brigade i hrvatske civile koju je predvodio fra Hrvoje Radić. Nakon svete mise za članove ratnoga zapovjedništva te za zapovjednike bojni i satnija u župnom uredu u Vitezu priređen je prigodan koktel i dvadeset minutno druženje i razgovor s viteškim fratrima.
Uz spomen obilježje poginulim i ubijenim braniteljima Viteza podignutim ispred zgrade Općine, cvijeće su položili i svijeće upalili ratni zapovjednici brigade koje je predvodio brigadir Mario Čerkez, a kratku molitvu opijela predvodio je fra Hrvoje Radić.
U Hrvatskom domu održana je svečana akademija na kojoj je prikazan i petnaesto minutni dokumentarni film koji govori o stvaranju i rastu ove brigade koja je iza sebe ostavila neizbrisivi pozitivni trag. A upravo o tomu, o teškom i krvavom putu „Viteške“ brigade HVO-a , govorio je njezin prvi i ratni zapovjednik, brigadir Mario Čerkez.
U kratkom i sažetom obraćanju Čerkez je posebno ukazao na nespremnost i nenaoružanost pripadnika brigade za krvavi rat s Bošnjacima koji je počeo 16. travnja 1993. godine. Izrazio je žaljenje za teški zločin koji su počinile hrvatske snage u Ahmićima a zašto je u potpunosti od tog zločina na Haaškom sudu oslobođena ova brigada, te posebno apostrofirao neprocesuirane zločine koje su počinili pripadnici Armije BiH na području općine Vitez – Mahala (stari dio Viteza op.a.), Kamenjače (osmoro ubijene djece), Zabilje (14 zarobljenih i kasnije masakriranih pripadnika radnoga voda), Bobaše, Križanćevo Selo (34 poginula i ubijena vojnika i hrvatska civila, te 30 zarobljenih vojnika kasnije svirepo ubijenih), Buhine Kuće….
Izrazio je Čerkez i žaljenje slabom odazivu svečanosti godišnjice osnivanja „Viteške“ brigade, posebno političkih dužnosnika (tvrde organizatori pozvanih), a teško je reći jesu li u pitanju propusti organizatora ili nezainteresiranost dotičnih, što nikako ne bi smjelo biti.
Prigodnim riječima okupljenim kratko se obratio i predsjednik Općinskog vijeća Viteza i kandidat hrvatskih stranaka za općinskog načelnika, Tomislav Bošnjak Matić.
Pripadnici „Viteške brigade” borili su se protiv srpskih snaga i tzv JNA u obrani Jajca, Travnika i Bugojna i drugih područja srednje Bosne, a kasnije i protiv daleko brojnijih i nadmoćnijih snaga Armije BiH u obrani Viteza i potpuno opkoljene Lašvanske doline. Nakon potpisanog Vašingtonskog sporazuma, kada više nije bilo oružanih sukoba s pripadnicima A BiH, pripadnici „Viteške“ brigade borili su se i u oslobađanju dijelova općine Travnik i Novi Travnik, u oslobađanju Kupresa, Jajca, Vlašića, Glamičkog polja… Samo u obrani Viteza poginula su ili su ubijena 653 pripadnika HVO-a i hrvatska civila, a među njima u najvećem broju pripadnici „Viteške“ brigade HVO-a. Više od dvije tisuće pripadnika Brigade je lakše ili teže ranjeno jednom ili više puta.
