Smrti ljudi u najboljim godinama postale su uobičajene i u BiH. Bez nekih općenitih zdravstvenih problema, sve se odvija brzo, ljudi odlaze… Preopterećenost poslom i drugim životnim situacijama, tvrde stručnjaci. Mnogi ističu kako su današnji poslodavci nametnuli jak ritam i svojim radnicima, ali i sebi, tako da sve češće viđamo poslovne ljude kojima je sve išlo kao po loju, a u jednom trenutku, na radnom mjestu, njihov život je naglo prekinut.
Krvni tlak, kolesterol…
Jedna od analiza provedenih u posljednje vrijeme, a iza koje stoje i stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije, govori kako svake godine oko 745 tisuća ljudi umire zbog prekomjernog rada. Vjerojatno su i brojke kudikamo veće, ako u obzir uzmemo moždane udare, infarkte i druge bolesti čiji se uzrok ne istražuje, a sve dolazi od previše rada koji na kraju uzrokuje stres, a koji je okidač za sve druge bolesti. Čak pola milijarde ljudi tjedno radi dulje od 55 sati. – Studija utvrđuje da je prekomjerni rad najveći faktor rizika za profesionalne bolesti, na koji otpada približno jedna trećina bolesti povezanih s radom. Dva glavna načina na koji prekomjerni rad može pogoršati zdravlje su kronični stres, koji dovodi do povišenog krvnog tlaka i kolesterola, te promjene u ponašanju jer oni koji dugo sjede na poslu manje spavaju, nemaju vremena za tjelovježbu i jedu nezdravu hranu. Posežu i za cigaretama i alkoholom – navodi se u ranijoj studiji, a kada se tome pridonese da nam je 2020. počela pandemija, pa još uvijek tekuće godine i rat na europskom kontinentu, onda je situacija još složenija. Psihijatar s kojim smo razgovarali, a koji je želio ostati anoniman, ističe da u BiH oko milijun ljudi ima određenih problema koji utječu na psihičko zdravlje. – Ova zemlja se od prošlog rata još nije oporavila, a krize se iz godine u godinu povećavaju. Ljudima koji su preživjeli rat, umjesto da s godinama budu zdraviji, njima je sve gore, a isti slučaj je s mladima u ovoj zemlji koji, umjesto da žive, moraju se suočavati s pandemijom koronavirusa, ratom u Europi koji prijeti daljnjom eskalacijom, stoga nije čudno što sve mlađi ljudi posežu za nekim lijekovima za smirenje i što se milijuni maraka na to potroše. Ljudi moraju pronaći neku zanimaciju i psihički se relaksirati dok ne bude prekasno. Dolazi do sagorijevanja i, nažalost, te tragedije više nisu ograničene, već žrtva može postati svatko – priča nam sugovornik.
Profesorica Tamara Džamonja nedavno je kazala kako su se ljudi žalili na umor i prije pandemije koronavirusa. Čak i poslije spavanja i odmora tako se osjećaju. – Bit kroničnog zamora zapravo nije samo količina posla, a i to se u velikoj mjeri povećalo, već i mentalnog zamora zbog okružja u kojem živimo sada već dugi niz godina jer smo stalno pod nekim stresom. Psihički zamor je postojao jer smo stalno radili i žurili, ali je tome pridodan i mentalni umor – kazala je među ostalim. Istaknula je da je umor posljedica stresa. – Jedan od osnovnih simptoma kada smo pod stresom jest da se, i unatoč odmaranju, osjećamo umorno. Dolazi do gubitka učinkovitosti, bezvoljnosti, neraspoloženja, ništa nam se ne radi, a i ono što radimo, radimo s teškoćom – kazala je. Razgovor sa stručnjakom Istaknula je da stres pokreće energiju, tako da se borite s nekom situacijom koja vas trenutačno opterećuje, ali iza toga dolazi stalni pritisak i onda se ulazi u stanje kroničnog umora koji je rezultat kroničnog stresa.
Pozvala je i da se ne bude sam svoj dijagnostičar problema, već da se onaj tko se loše osjeća obrati stručnjaku i da pogleda što može unijeti u svoj život da bude zadovoljniji. – Ako su nam nedostupne stvari koje su nam ranije bile dostupne, još uvijek se možemo okrenuti drugim stvarima koje su nam dostupne. To je odlazak u prirodu, pa iako je lošije vrijeme, ne bude tako loše kada ste u takvu okružju – navela je među ostalim. Nova godina prilika je za novi početak. Ako ćemo već raditi na boljima sebi, onda bismo morali početi razmišljati o zdravlju
