Do kraja godine trebale bi biti izgrađene i potpuno opremljene nove šumarije u Novom Travniku, Travniku i Vitezu

Zbog dugog čekanja na isporuku drva, županijska firma Šume Središnje Bosne ove godine kreće u tri velike investicije u Lašvanskoj dolini.

Naime, do kraja godine trebale bi biti izgrađene i potpuno opremljene nove šumarije u Novom Travniku, Travniku i Vitezu.

Kako je kazao Vildan Hajić, generalni direktor firme, nakon izgradnje šumarija ne bi više trebalo biti dugih čekanja na dostavu ogrjevnog drveta.

To podrazumijeva da ćemo biti u mogućnosti ponuditi cijepano i rezano drvo, imat ćemo naše strojeve i moći ćemo odgovoriti zahtjevima za maksimalnu količinu koja u tom trenutku bude raspoloživa. Ne možemo tražiti ono što nemamo i nastojimo ispraviti taj princip rada koji nas koči, a koji smo zatekli, rekao je Hajić.

Problem je nastao, kaže Hajić, zbog činjenice da pojedine šumarije nisu imale svoje lagere niti prijevozna sredstva, pa su ugovore sklapali s privatnim firmama, koje bi onda, tvrdi, stvorile duge redove čekanja.

Imamo šumarije koje nemaju vlastite lagere, kamione i prijevozna sredstva, nego imamo ugovore s privatnicima, a upravo u nedostatku prijevoznih sredstava leži veliki procenat razloga zašto se dugo čeka isporuka, rekao je Hajić.

S druge strane, SBŽ je ograničen količinama drveta, obzirom da planirane kvote nisu dovoljne, a potražnja je, kad su u pitanju samo drvoprerađivači, pet puta veća nego plan.

Građani su nezadovoljni trenutnim stanjem, kažu kako drva uplate na proljeće, a na isporuku čekaju sve do kasne jeseni, čak i zime.

Izgradnjom nove šumarije ovaj problem bi konačno trebao biti riješen, no ipak ostaje problem nedovoljne količine drveta za potrebe svih građana koji to uglavnom povezuju sa činjenicom da vlast 20 godina poslije rata u gradu nije uspjela osposobiti daljinsko grijanje.

Kotlana je privatizirana za siću poslije rata, firma koja ju je kupila „Unis energetika“ imala je nekoliko ideja poput one da građani dižu kredite i sami financiraju svoje priključke. Redom one su propale, pa Novotravničani tople radijatore uglavnom mogu samo sanjati, bez neke perspektive da se i u budućnosti nešto promijeni.

Da osiguraju alternativno grijanje, kako sada stvari stoje, građani su prepušteni sami sebi, a da ogrjevnog drveta neće biti dovoljno smatra i Refik Hodžić, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBIH, koji je za Drukčiji radio kazao:

“Kad bi se čitava BiH grijala na drva svakako bi bilo nedovoljno. Da bi se bukova šuma obnovila i dosegla zrelost, produkcioni period za bukvu je 80 do 100 godina, da bi stablo izraslo i dostiglo prečnik od 50 ili 60 cm i odgovarajuću visinu. S obzirom na klimatske promjene najbolji su obnovljajući izvori energije, a drvo to jeste. Dakle, pošumljavati brzorastućim vrstama od kojih se može proizvoditi pelet, obzirom da se to drvo melje i da se tu mogu iskoristiti i meke i tvrde vrste lisičarskog i četinarskog drveća”, rekao je Hodžić.