Dnevno uvozimo hranu vrijednu 6,5 milijuna maraka

Da je pokrivenost uvoza izvozom boljka u BiH zna se odavno, međutim posljednji podaci pokazuju kako je situacija doista alarmantna po pitanju domaćih prehrambenih proizvoda koji ne samo da ne nalaze prostor za izvoz, već su u potpunosti “ugnjetavani” inozemnim prehrambenim proizvodima, piše Dnevni list.
Takvo što možda bi bilo logično da se ne radi o zemlji koja raspolaže ogromnim potencijalima kako za uzgoj životinja, tako i proizvodnju žitarica. Brojke ne lažu pa je trako Agencija za statistiku BiH objavila kako smo u prvih osam mjeseci ove godine uvezli hrane i živih životinja u vrijednosti od čak 1,4 milijarde maraka, dok smo u istom razdoblju izvezli tek 392 milijuna maraka prehrambenih proizvoda.

Najveću vrijednost uvezene hrane čine žitarice (287 milijuna maraka) kao i voće i povrće (206 maraka) što posebno zabrinjava s obzirom na kvalitetu tla kao i potencijalne obradive površine u BiH. S druge strane na uvozu mesa također nismo štedjeli pa je tako u BiH u prvih osam mjeseci stiglo mesa i mesnih prerađevina u iznosu od gotovo 192 milijuna maraka. Slijede kava, čaj i začini (164 milijuna) te mliječni proizvodi i jaja (105 milijuna maraka).

Meso nas spašava

U kontekstu izvoza, BiH se jedino može pohvaliti nešto značajnijim izvozom mesa u iznosu od 105 milijuna maraka, dok na svim ostalim poljima nismo ni blizu cifre od 100 milijuna. Dobre vijesti bi možda mogle stići kada se prikupe podaci o izvozu mlijeka na tržište Europske unije, no do kraja kolovoza dok su vrata Unije još bila zatvorena, izvezli smo tek 44 milijuna maraka mliječnih proizvoda i jaja.

Od ostalih proizvoda čiji bi izvoz trebao biti kudikamo veći valja izdvojiti povrće i voće (84 milijuna maraka) te žitarice (67 milijuna). Vrijednost ostalih prehrambenih proizvoda koje BiH izvozi uglavnom uvelike odskaču od vrijednosti uvezenih, a posebno je to vidljivo u stavci koja tretira izvoz ribe koji je u prvih osam mjeseci iznosio nešto više od 7 milijuna maraka, dok je uvoz dostigao vrijednost od čak 32 milijuna maraka.

Turska prednjači

Kada su pak u pitanju zemlje iz kojih BiH najviše uvozi na prvom je mjestu Srbija iz koje smo hrane i prehrambenih proizvoda uvezli u iznosu od 334 milijuna maraka, a slijedi Hrvatska s 205 milijuna maraka. Međutim, naš uvoz u te zemlje kudikamo je manji pa je tako BiH u Srbiju izvezla hrane u vrijednosti od 69 milijuna maraka, dok u slučaju Hrvatske ta cifra iznosi gotovo 42 milijuna. Odavno je poznato kako je Turska zapravo primarno tržište za hranu iz BiH pa je tako u tu zemlju u od siječnja do kraja kolovoza izvezeno hrane u iznosu od 97,5 milijuna maraka.

Dnevne količine

Govoreći o ovoj problematici, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci Nikola Mićić naglasio je kako bi poljoprivredne znanosti trebale imati značajniju primjenu u društvenoj zajednici. Pritom je upozorio kako se u BiH dnevno uvozi hrana vrijedna 6,5 milijuna maraka, a na godišnjoj razini čak dvije milijarde maraka.

– Zbog svega toga smo suočeni s masovnim egzodusom ljudi u potrazi za hranom, rekao je Mićić na svečanom prijemu za brucoše Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci. Izneseni podaci trebali bi upaliti zvono za uzbunu u državnim institucijama kako bi se ubrzao proces ispunjavanja uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u zemlje Europske unije te time barem djelomično popravilo stanje po pitanju izvoza. Istodobno, kako bi se na policama domaćih trgovačkih lanaca nalazilo što više proizvoda iz BiH, potrebno je primjerice novu Strategiju srednjoročnog razvoja poljoprivrede za razdoblje od 2015. do 2019. što prije početi primjenjivati, a paralelno s tim raditi na učinkovitijoj raspodjeli poticaja poljoprivrednim proizvođačima.

Zapuštene površine

U Federaciji se danas koristi tek 50 posto oraničnih površina što pokazuje kako postoji velik prostor za unaprjeđenje. Istodobno, obrađuje se tek 33 posto zemljišta, dok je, prema podacima iz federalne Strategije srednjoročnog razvoja poljoprivrede za razdoblje od 2015. do 2019., prosjek površine posjeda u Federaciji dva hektara, dok je u EU 14 hektara.