Danas je Martinje: Otkrijte sve o sv. Martinu, vinu i običajima

Narodni običaj je za Martinje jesti pečenu gusku i mlince, i naravno, sve to zaliti dobrim vinom. Ovaj blagdan “krštenja vina”, odnosno pretvaranja mošta u mlado vino, obilježava se upravo 11. studenog jer je na taj dan 397. godine pokopan Sveti Martin iz Toursa, zaštitnik vinara i vinograda.

Evo što još nekoliko činjenica o Svetom Martinu, Martinju, ali i vinu:

Sveti Martin rodio se u Mađarskoj, a otac mu je bio časnik u rimskoj vojsci.
Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegove ime je umanjenica od tog božanskog imena.

Njegovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali Matrina je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio.
Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom.
Bio je poklonik sela i seljaka, pomagao je bespomoćnima. Imućnijim obiteljima nije bio omiljen jer ih je često kritizirao.

Mnogi su ga željeli za zaštitnika pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske. Ali, i nekih naših mjesta – Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca.
U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi.

U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez itd.
Stručnjaci kažu kako se karakteristike vina ne mogu prepoznati dok je ono mlado već svoj karakter dobiva s vremenom.

Znanstvenici tvrde da je ljubav prema ispijanju vina zapisana u genima.
Crno vino štiti zube od karijesa jer usporava razmnožavanje bakterija, a znanstvenici su otkrili kako stariji ljudi, koji su kroz život umjereno ispijali crno vino, imaju zdravije zube.
U vinu se nalaze mnogi vitamini i minerali koji su važni za organizam. Neki od njih su vitamini B1, B2, B6, B12, C te minerali željezo, kalcij, kalij, magnezij…
Vino omekšava meso i daje mu aromu zato ga kuhari koriste kao marinadu.
Bijelo vino ide uz piletinu i morske plodove, dok je crno bolje uz crveno meso, divljač itd. Uz lagano tjesteninu ili jaja odlično idu suha bijela ili rose vina, a uz povrće lagana bijela.
Postoji 12 najpoznatijih vrsti grožđa, šest crnih i šest bijelih, od kojih se proizvodi većina svjetskih vina.

Francuzi jedu masnu hranu, puno puše, a ipak manje obolijevaju od bolesti krvožilnih sustava. To je zato što redovito piju vino.
U Gruziji se vino počelo proizvoditi prije 6000 godina. Od divljeg grožđa su radili opojni napitak u glinenim posudama koje su bile ukopane u zemlju. Danas tamo proizvode vina i u amforama.

Italija i Francuska su najveći proizvođači vina na svijetu, svaka proizvodi preko 50 milijuna hektolitara godišnje.
Svaki Talijan prosječno popije 50 litara vina godišnje.
Za kuhano vino se od davnina smatralo da liječi i grije tijelo, a bilo ga je zdravije piti nego vodu iz bunara jer je prokuhano.
U Viktorijansko doba u Velikoj Britaniji se kuhano vino često posluživalo djeci prilikom rođendana i drugih proslava.