Dan pijeteta Hrvata i Bošnjaka

Isti dan, 16. travnja, Hrvati i Bošnjaci u Vitezu s dužnim pijetetom se sjećaju ubijenih i poginulih tog za obje strane tužnog i tragičnog dana.

Naime, Hrvati su u subotu slavili svetu misu zadušnicu za sve poginule, ubijene i nestale vojnike i civile, koju je u župnoj crkvi sv. Jurja predvodio fra Ivan Kasalo Položili su cvijeće i upalili svijeće uz spomen-obilježje poginulim u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu podignutom u središtu grada, te uz veliki spomen križ na ulazu u groblje Topala, obilježavajući 23. godišnjicu početka krvavog muslimansko-hrvatskog rata u Vitezu a kasnije i na cijelom području srednje Bosne.

To su učinili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, suborci poginulih, predstavnici oba HDZ-a, te političke, izvršne i zakonodavne vlasti općine, Srednjobosanske županije i Federacije BiH.

Krvavi međunacionalni rat koji je, nakon niza provokacija i manjih oružanih sukoba, u Vitezu počeo 16. travnja 1993. godine, trajao je 316 dana i cijelo to vrijeme Vitez i Lašvanska dolina, s više od 60 tisuća domicilnih i još desetak tisuća iz susjednih općina prognanih i izbjeglih Hrvata, bili su u potpunoj blokadi, opkoljeni i stalno napadani, s velikom nestašicom hrane, lijekova, vode… od višestruko brojnijih snaga Armije BiH u čijim su se redovima borili i „Alahovi ratnici“, mudžahedini, pripadnici 7. muslimanske brigade iz sastava 3. korpusa Armije BiH.

Obranu Lašvanske doline Hrvati su platili visokom cijenom, s blizu dvije tisuće poginulih, ubijenih i nestalih, dok su samo u obrani Viteza poginula 653 branitelja i civila – žene, djeca, starci.. Samo u obrani Viteza ranjeno je više od dvije tisuće branitelja, 645 branitelja su sa statusom invalida, ostalo je 328 udovica, 451 dijete bez jednog ili oba roditelja.

No, tog dana i narednog 17. travnja, pripadnici HVO-a počinili su zločin u viteškom naselju Ahmići kada je u snažnom napadu na ovo strateški važno selo, prema podacima bošnjačke strane, poginulo i ubijeno 116 žitelja ovoga naselja, vojnika i civila – djece, žena i staraca. Selo je srušeno i zapaljeno kao i seoska džamija. Zločin koji se ni na koji način ne može i ne smije braniti, umanjivati i opravdavati, ali nikako ni nametati Hrvatima s ovoga područja kao kolektivnu odgovornost.

U povodu 23. godišnjice tragedije u Ahmićima, u groblju u dijelu Viteza zvanom Mahala počast poginulim i ubijenim u subotu su s dužnim pijetetom i molitvom ukazali brojni vjernici, rodbina, prijatelji, sugrađani, predstavnici političke i izvršne vlasti općine Vitez i susjednih općina, Srednjobosanske županije i Federacije BiH, te brojni velikodostojnici Islamske vjerske zajednice Bosne i Hercegovine.