Čuvari sjećanja na Kraljevstvo Bosansko

Kraljeva Sutjeska, varošica u samom srcu BiH, ušuškana šumovitim planinama čuva brojne tajne kroz neprocjenjivo bogatstvo povijesne, kulturne, tradicijske i ine baštine. Ona bi trebala biti ponos svakog Bosanca.

Kraljeva Sutjeska – biser u srcu Bosne
Kraljeva Sutjeska je mjesto nadomak Kaknja, nekih 60 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Jednostavno, sa rječicom Trstionicom koja razdvaja varošicu na dva dijela, ovo mjesto je na svojevrstan način magično, a ime – Sutiska – spominje se još u 14. stoljeću.
Stolno mjesto bosanskih kraljeva
“Curia bani – naše stolno mjesto”, natpis na latinskom jeziku i na bosančici, srednjovjekovnom bosanskom ćirilićnom pismu, sa grbom bosanskih kraljeva Kotromanića, na ostacima zidina kraljevskog dvora na obroncima tik iznad varošice.
Dvorske zidine moći
Zidine kraljevskog dvora i kraljevske kapele Sv. Grgura Naziazenskog, koji je bio zaštitinik Bosne podsjećaju na snagu i važnost srednjovjekovne Bosne, ali i same Kraljeve Sutjeske, koja je bila stolni grad sa dvorom koji su pohodili drugi kraljevi, plemstvo i visoka izaslanstva toga doba. U Kraljevoj Sutjesci stolovali su kraljevi dinastije Kotromanić – Tvrtko II i Stjepan Tomaš.
Bobovac – počivalište kraljeva
Nedaleko od Kraljeve Sutjeske nalazi se srednjovjekovni kraljevski grad – Bobovac. Dok je Kraljeva Sutjeska bila svojevrsno administrativno sjedište, Bobovac je bio gotovo savršeno strateški postavljena obrambena utvrda. Svjedok tog vremena je kraljevska grobna kapela, počivalište, kako se vjeruje, kraljeva Stjepana Ostoje, Stjepana Tomaša, Tvrka II Tvrtkovića i njegove supruge Doroteje Gorjanske.
Nezaboravljena kraljica Katarina
Posebno štovanje među narodom Kraljeve Sutjeske već se stoljećima gaji prema pretposljednjoj bosanskoj kraljici – Katarini Kosači Kotromanić. Od udaje za kralja Stjepana Tomaša, prilikom čega sa bogumilstva prelazi na kršćanstvo, Katarina, prema predaji, održava izuzetno dobre veze sa franjevcima u obližnjem samostanu, a bliska je i sa pukom, pa lokalne žene podučava ručnim radovima.
Žal za kraljicom
Početkom kraja bosanske samostalnosti, odnosno početkom osmanlijskih osvajanja 1463. godine, kraljica Katarina preko Počitelja dolazi do Dubrovnika, iz kojeg odlazi u Rim, moliti tadašnjeg Papu za pomoć. Bosna šaptom pade, a kraljica umire u Rimu, gdje je i sahranjena, 1478. godine. Žene Kraljeve Sutjeske žal za kraljicom očuvale su do danas, noseći crne marame na glavi.
Ljepota samostanske crkve
Bosanski franjevci, koji su osnovali samostan u Kraljevoj Sutjesci u 14. stoljeću, također čuvaju uspomenu na kraljicu Katarinu koja im je bila bliska, čak pristupila trećem pučkom redu franjevaca. Na desnoj strani crkvene lađe, prema oltaru, nalazi se i poseban oltar, kao počast blaženoj kraljici. Sama Crkva Sv. Ive Krstiteljla prava je zbirka rijetkih umjetničkih djela.
Čuvari prošlosti
Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci jedan je od tri najveća u BiH koji stoljećima čuvaju najvrijednije eksponate – knjige, zapise, predmete… vezane za povijest srednjovjekovne Bosne, ali i onoga što je slijedilo poslije toga. Brojni ratovi i nevolje nisu uspjeli uništiti neprocjenjivo blago BiH.
Sjećanje na turska osvajanja
Kraljeva Sutjeska baštini i jednu od najstarijih džamija u BiH. Džamija Sultana Mehmeda II Osvajača, kako kažuje predanje, podignuta je nakon pada Bobovca 1463. godine, a prema naređenju samoga sultana. Navodno je sagrađena za samo nekoliko dana, no zubu vremena prkosi i danas.
Neprocjenjivo bogatsvo samostana
U velelepnoj zgradi samostana danas borave samo tri franjevca. Brinu se o prebogatoj ostavštini knjiga u samostanskoj Knjižnici i vrijedne povijesno-kulturne zaostavštine u Muzeju samostana. Gvardijan fra Željko Brkić pokazuje, između ostalog, bogatu kolekciju srednjovjekovnog oružja – pušaka, mačeva i sablji.
“Katarinka” – znak žalosti za kraljicom
U Muzeju Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci prikazana je i tzv. “Katarinka” – crna marama sutješkoga kraja. Žene Kraljeve Sutjeske kroz stoljeća su očuvale tradiciju nošenja te marame, u znak žalosti za kraljicom Katarinom, sve do danas.
Sutješki vez
Vrijedne žene Kraljeve Sutjeske očuvale su i specifičan vez, tzv. sutješki vez, kakvom ih je nekad poučavala sama kraljica Katarina.
Neprocjenjivo blago Knjižnice
Sutješki franjevci posebno su ponosni na svoju Knjižnicu, u kojoj se čuva preko 11.000 izuzetno vrijednih, rijetkih knjiga i svezaka, kako iz teologije, tako i fizike, kemije, matematike, filozofije, biologije… Posebnu vrijednost predstavljaju inkunabule, knjige pisane prije izuma tiskarskog stroja 1500. Godine. Više od polovine svih inkunabula u BiH, nalazi se u samostanu u Kraljevoj Sutjesci.
Začeci bosanske književnosti
Među nekim od najznačajnijih primjeraka u Knjižnici samostana u Kraljevoj Sutjesci, svakako su djela franjevca Matije Divkovića, koji se smatra začetnikom književnosti u Bosni. Specifično je i to što su njegova originalna djela pisana bosančicom – jedinstvenim bosanskim pismom, jednom vrstom ćirilice.
Od bosančice do latinskog
Među eksponatima Knjižnice nalaze se i brojni brevijari (molitvenici za kler), od onih na glagoljici, koji se pomno čuvaju, do onih, uobičajenijih, na latinskom jeziku, poput jednog iz 17. ili 18. stoljeća, izloženog u centralnoj prostoriji samostanske Knjižnice.
Vrijedan arhiv dokumenata
Osim knjiga, inkunabula, raznih spisa, u samostanu se čuvaju i brojne povelje, fermani, bule (bulama opečaćeni dokumenti), ali i jedinstvena kolekcija lokalnih matičnih knjiga. Većina doumenata i predmeta pod zaštitom je države. Na žalost, čini se da je blago ovog franjevačkog samostana još uvijek više nekakva turistička atrakcija nego pravi dragulj kulturno-povijesnog naslijeđa BiH.