Crtice iz ljekarništva: Što trebate znati o alergijama?!

Dragi moji,

Najprije se želim ispričati jer nisam održala najavu da ću kolumnu objavljivati svaka dva tjedna, ali život studenata je prilično dinamičan i neke obveze se pojave potpuno nenajavljeno. Nadam se da imate razumijevanja.

Za vitez.info piše: Martina Šarić

Prošla serija članaka bila je posvećena antibioticima i nadam se da sam vam uspjela približiti bitne i praktične savjete o njihovoj upotrebi. Ova serija članaka bit će posvećena alergijama čiji simptomi utječu na svakodnevne živote jako velikog broja ljudi. Budući da je alergija opširna tema, ovu kolumnu ću iskoristiti kao uvod i upoznavanje s općenitim karakteristikama alergijskih reakcija.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na inače neškodljivu tvar. Dolazi do poremećaja imunološkog sustava pri čemu organizam postaje preosjetljiv na tvari iz okoline s kojima se svakodnevno susreće. Takve tvari zovemo alergeni. Kod zdravih osoba imunološki sustav štiti tijelo od štetnih čimbenika i uzročnika bolesti prikladnom imunološkom reakcijom te istovremeno prepoznaje bezopasne strane tvari i na njih reagira oslabljenom, neprimjetnom obrambenom reakcijom. Zašto kod alergičnih osoba dolazi do burne reakcije imunološkog sustava pri kontaktu sa alergenom, znanstvenici još uvijek ne znaju.

Smatra se da je alergija oboljenje suvremenog svijeta. Sve je veći broj alergičara, a pretpostavlja se da bi razlog za veću osjetljivost imunološkog sustava vrlo lako moglo biti sve veće zagađenje okoliša, konzumiranje konzervansa i aditiva te upotreba pesticida. Postoji tzv. Higijenska teorija koja govori o higijenskim preparatima koje koristimo, koji masovno uklanjaju mikrobe iz okoliša. Kod djece dolazi do spriječavanja pravilnog razvijanja imunološkog sustava, stoga on sada reagira i na uobičajene tvari koje nas okružuju, poput prašine i peludi. Čovjek živi s bakterijama od svog postanka i u zadnjih 50 godina je odlučio ukloniti ih iz svog okruženja. Možda bi bilo bolje da smo više izloženi okolišu kako bi omogućili imunološkom sustavu da razvije toleranciju i otpornost.

Osoba može biti alergična na hranu, pelud (drveća, trava i korova), dlake životinja, grinje, plijesni, lijekove (penicilin), konzervanse, aditive, pesticide pa čak i na sunce. Simptomi alergija ovise o mjestu kontakta alergena s organizmom pa prema simptomima razlikujemo alergije dišnih puteva, probavne alergije i kožne alergije.

Osobe s alergijom obično imaju simptome godinama. Simptomi se mogu javljati tijekom cijele godine (alergija na dlake životinja, prašinu, grinje, plijesni), samo u određenom periodu godine tzv. sezonske alergije (alergija na pelud) ili u trenutku kontakta organizma s alergenom (ubod pčele, konzumacija orašastih plodova).

Nažalost, ne postoji lijek nakon čije upotrebe osoba ozdravi od alergije. Liječenje alergija počinjemo uklanjanjem ili izbjegavanjem alergena.

Ako ste alergični na određene prehrambene namirnice kao što su orašasti plodovi, jagode ili pak na životinjske dlake potrebno je izbjegavati već poznate alergene.

Ako patite od alergija na pelud, važno je informirati se o stanju peludi u području u kojem živite. Alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku i specifičan je za određena područja. Na temelju mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora. Zelena boja odgovara koncentraciji peludi koja će kod malog broja jako osjetljivih osoba uzrokovati alergijske simptome. Žuta određuje koncentraciju koja kod većine alergičnih osoba uzrokuje simptome, a crvena vrlo visoku koncentraciju peludi koja će kod svih osjetljivih osoba uzrokovati simptome. Istodobna procjena razine peludi u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetar) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji alergičnim osobama omogućuju planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajućih preventivnih postupaka. U vrijeme cvatnje treba izbjegavati otvaranje prozora i tjelesne aktivnosti na otvorenom jer tada unosite veću količinu peludi u dišni sustav. Ako imate mogućnosti, godišnji odmor planirajte u vrijeme kada je oko vašeg mjesta prebivališta sezona peludi. Dobro bi bilo tada otići na mjesta gdje ima manje alergena, npr. otoke ili planine. Prozračivanje prostorija treba obaviti kada je najniža koncentracija peludi (rano ujutro i kasno uvečer).

Ako ste alergični na prašinu ili grinje, važno je iz prostorija u kojima boravite maknuti tepihe, zavjese, plišane igračke, jastuke od perja i ostale „skupljače” prašine. Važno je smanjiti vlažnost prostora te ukoliko je moguće koristiti antialergijsku posteljinu koju je potrebno brzo sušiti nakon pranja.

Kod alergije na plijesni potrebno je smanjiti vlažnost prostorije, ukloniti sobne biljke te dobro čistiti kupaonicu i druge vlažne prostorije.

Ukoliko ne možete izbjeći alergene iz svog okoliša, a simptomi alergije su toliko jaki da vas ometaju u obavljanju svakodnevnih obveza potrebno je pokušati simptomatsko liječenje bezreceptnim lijekovima. Osobe koje boluju od astme, povišenog krvnog tlaka, starije osobe, djeca i trudnice svakako se trebaju posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom prije početka uzimanja bilo kakvog lijeka.

U sljedećoj kolumni ću govoriti detaljnije o alergiji na pelud i prašinu, o praktičnim savjetima kako spriječiti i umanjiti pojavu simptoma te svakako o dostupnim lijekovima namjenjenim za spomenute poteškoće.

Literatura:
www.adiva.hr
www.reference.sharecare.com