Projekt-menadžer CCI-a Adis Arapović kaže kako se od ekonomije u BiH godišnje naplati između 500 milijuna i milijardu KM po osnovu parafiskalnih nameta, a zauzvrat se od države dobije malo ili ništa..
Uz manje razlike po entitetima, opterećenje poslodavaca i rada iznosi oko 70 posto, te poslodavac na svaku isplaćenu jednu marku radniku, državi mora platiti 70 feninga. Ukoliko na to dodamo i parafisklane namete, uz manje razlike među entitetima, županijama i općinama, poslodavac mora platiti i do 90 feninga na isplaćenu jednu marku. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo, kazao je Arapović.
Kako bi poslovali u okvirima propisa, tvrtke se moraju pridržavati oko 20 zakona vezanih za fiskalna i parafiskalna davanja, te više od 30 zakona koji propisuju kaznene odredbe. Tijekom godine obvezni su na razne adrese predati oko 150 različitih prijava i obrazaca.
CCI je u suradnji s udrugama poslodavaca FBiH i RS-a proveo anketiranje nekoliko stotina poslovnih subjekata i pokušao odgovoriti na pitanje koji parafiskalni nameti najviše opterećuju poslovanje tvrtki u BiH. Rezultati pokazuju kako su među njima: članarina turističkoj zajednici, naknada za općekorisnu funkciju šuma, opća vodna naknada, notarska ovjera akata i drugo.
Arapović je istaknuo kako ne postoji precizan registar parafiskalnih nameta po razinama vlasti u BiH, te se on treba uspostaviti, kao i donijeti moratorij na nove parafiskalne namete. Od novih vlada i parlamenata očekuju, ističe on, da u vrh prioriteta ekonomske, pa i socijalne politike uvrste smanjenje i racionalizaciju parafiskalnih nameta.
Fena | HMS