Jako sam sretna, i nadam se da ću u budućnosti doprinijeti da stanje u obrazovanju u Norveškoj bude još bolje, kazala je Atić
Vijest da će Hannah Sumeja Atić (25) od 1. kolovoza obavljati funkciju savjetnika za obrazovanje u Vladi Norveške, primljena je s oduševljenjem kod njene rodbine i prijatelja u Bosni i Hercegovini i Norveškoj. I ona sama je jako zadovoljna i pomalo, kaže, iznenađena ponudom, koju nije željela propustiti, unatoč obvezama na Pravnom fakultetu, koji privodi kraju.
– Takva šansa se, naravno, ne propušta, a fakultet ću, svakako, završiti. Jako sam sretna, i nadam se da ću u budućnosti doprinijeti da stanje u obrazovanju u Norveškoj bude još bolje, kazala je. Dodaje da se, još kao srednjoškolka, uključila u omladinsku stranku Unge Hoyre, te da je na svim pozicijama, na kojima se nalazila, bila jako aktivna.
– Kada sam se iz gradića, u kojem sam završila osnovnu i srednju školu, preselila u Bergen zbog studiranja, ponuđeno mi je da budem tajnica stranke. Kasnije sam bila potpredsjednica, da bi prije tri godine bila izabrana za predsjednicu stranke, odnosno za političkog savjetnika za oblast obrazovanja u ovome gradu. Od prošle godine sam vijećnica, priča Hannah Sumeja Atić.
Priznaje da telefonski poziv ministra u Vladi Norveške, koji je primila prije petnaestak dana, nije očekivala.
– Mislila sam da me zove da dođem u Oslo da razgovaramo o mogućnosti da radim kao savjetnik ministra za obrazovanje u Bergenu. Nisam mogla ni naslutiti da će mi predložiti da tu dužnost obavljam u Vladi Norveške, ističe.
Nova dužnost zbog koje će se, kaže, morati preseliti u Oslo, predstavlja joj izazov, ali i veliku odgovornost, s obzirom na postojeće nedostatke u obrazovnom sustavu Norveške.
Smatra da bi se trebalo više raditi na obrazovanju učitelja i njihovom usavršavanju, što će biti regulirano primjenom novih zakona, kao i na poboljšanju rada vrtića, u koje je uključeno 98 posto djece u toj zemlji.
Za uspjeh, koji je postigla, ova mlada djevojka zahvaljuje, između ostalog, i okolini koja je uvijek podržavala.
– Norveška je meni i mojoj obitelji pružila sve što smo željeli. Nikada se ovdje nismo osjećali kao stranci. Vrijedno smo radili i dobivali samo pozitivne kritike. Mislim da svatko može uspjeti, bez obzira u kojoj zemlji bio, ako ima cilj, kaže Hannah.
Vjeruje da će njena politička karijera ići uzlaznom putanjom i da će jednog dana, možda, biti na čelu norveškog ministarstva vanjskih poslova.
Potvrdno odgovara na pitanje prati li političku situaciju u BiH, koja joj je, kaže, postala puno jasnija nakon što je prošle godine sedam mjeseci radila u Veleposlanstvu Norveške u našoj zemlji.
– Srela sam mnogo mladih i obrazovanih političara iz svih stranaka koji zaslužuju mjesta u vijećima, županijskim skupštinama i na drugim razinama vlasti. Morali bi se više angažirati, jer se radi o njihovoj budućnosti, poručila je.
Ponosna je na uspjeh svih članova svoje obitelji koji je, po njenim riječima, stigao sasvim zasluženo, nakon teškog izbjegličkog života.
– Imala sam samo deset mjeseci kada sam s majkom 92. izbjegla na Brač. Godinu kasnije, u rujnu došli smo u Norvešku. Moj otac, Sejo, ostao je u BiH, i pridružio nam se 95. On je prije rata bio stolar u donjovakufskom poduzeću „Janj“ a, inače, je iz Prusca. Majka Mirsada je iz Drvetina kod Bugojna, a radila je kao trgovac. Veoma uspješna je i moja sestra – liječnica, kao i brat, koji je završio školu za revizora, ističe.
Bh. državljani su, zaključuje, generalno jako uspješni u Norveškoj, što se mjeri po tome koliko ih je zaposleno, i koliko ih se obrazuje na fakultetima.
– Kada je u pitanju ekonomska samostalnost, bh. državljani su više aktivni kao grupa nego Norvežani. Postižu zavidne rezultate i na fakultetima, gdje ih je, također, veliki broj, naglasila je Atić.
Zaključila je, na kraju, da je slična situacija i u drugim zemljama, gdje trenutno žive i rade ljudi porjeklom iz Bosne i Hercegovine.