BiH u 20 godina uradila 307 transplantacija, a RH toliko uradi godišnje

BiH je jedna od rijetkih država koja ima donore, ali ne i transplantacije. Problemi oko zakona U posljednjih 20 godina u BiH je urađeno 307 transplantacija, a u RH se godišnje uradi više od 300. Ti su podaci izneseni na Međunarodnim susretima dijaliziranih i transplantiranih pacijenata u Vitezu, gdje su sudionici još dodali kako se godišnje u Sarajevu uradi jedna ili ni jedna operacija. Španjolska je i dalje globalni lider kada je riječ o doniranju organa, a odmah iza njih je Hrvatska. U 2017. u Španjolskoj je presađeno 5259 organa, najviše bubrega i jetara, koji su omogućili novi i lakši život oboljelima.

Dok transplantacije predstavljaju sofisticiranost izlječenja i ozbiljnost zdravstvene službe, u BiH nema nikakvih pomaka po tom pitanju. Profesor na Medicinskom fakultetu u Tuzli Senaid Trnačević kazao je kako su problemi vezani uz transplantacije u BiH odavno poznati. – Radili smo po zakonu bivše Jugoslavije, a 2009. smo dobili zakon.

Transplantacija mora biti obvezna. Od 1999. do rujna u Tuzli će biti urađeno 200 transplantacija. Liječnici moraju upozoravati na probleme – kazao je Trnačević. Dodao je kako u BiH mora biti urađeno onoliko transplantacija koliko ima mjesta u intenzivnim njegama. Riječ je o broju od minimum 80 do 90 donora, što je 200 bubrega godišnje.

Međutim, radi se od 15 do 20 operacija. Uloga koordinatora Predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih FBiH Tomislav Žuljević kazao je kako su izmjene i dopune Zakona o transplantaciji koje su usvojene pred kraj prošle godine samo “mrtvo slovo na papiru”.

– Imam osjećaj da je situacija lošija nego prije usvajanja zakona i nikako da se pokrenu transplantacije u BiH te da nismo više na tih 20-ak. Taj broj mora biti višestruko veći. Hrvatska radi od 300 do 400 transplantacija, a mi smo na kraju te liste – kazao je Žuljević.

– Županijska bolnica u Zenici svijetli je primjer, a doktorica Nermina Rizvanović jedina koordinatorica u FBiH koja radi kako treba. Imamo još 12 koordinatora, ali ne znam zbog čega ne rade svoj posao. Rizvanović je rekla kako, od 10 obitelji pacijenata, njih 5-6 pristane na darivanje organa, što je veliki postotak – dodao je Žuljević.

Na listi čekanja u federalnom Ministarstvu zdravstva nalazi se 219 pacijenata koji čekaju bubreg, dok 30 ih čeka nova jetra. Srce čeka 12 pacijenata, a u RS-u i Distriktu Brčko ne postoje liste čekanja.