Investicije u obnovljive izvore energije, zelene zgrade i urbanu poljoprivredu mogu značajno doprinijeti smanjenju energetske ovisnosti i poboljšanju kvalitete života građana.
Manjak zelenih površina u gradovima predstavlja sve veći izazov za suvremeno društvo. Osim na biološku raznolikost, značajno utječe i na kvalitetu života građana. A tajna svjetlije budućnosti krije se u implementaciji urbanih vrtova. Radi se o povratku prirode u naše urbane krajeve i u načelu vraćanju prirodnih procesa u gradove.
Kao posljedica dekarbonizacije ekonomije i razvoja zelene ekonomije stvorit će se profesije budućnosti, s postojećim radnim mjestima prilagođavajući se novoj, zelenoj stvarnosti. Sektori s najviše potencijala za stvaranje zelenih radnih mjesta su energetika, poljoprivreda, dizajn, promet i turizam. Zelena radna mjesta donose korist i ekonomiji i okolišu, a uključuju sve, od energije do dizajna i hrane. Tako je, primjerice, u velikim gradovima moguće razvijati i dizajnirati tzv. zelene krovove, recimo za uzgoj hrane za potrebe lokalnih restorana, zbog smanjenja korištenja pesticida, zbog poboljšanja urbanog okruženja izolacijom zgrada od gubitka energije, upravljanja oborinskim vodama, poboljšanja kvalitete zraka i osiguravanja mjesta za rekreaciju. Iako su zeleni gradovi, urbani vrtovi i održiva gradnja već postali globalni trend, BiH još uvijek nije integrirala ove inicijative u svoju urbanističku praksu. Svijest o održivosti i ekološkim rješenjima u urbanim sredinama u BiH nije dovoljno razvijena, a primjena zelenih rješenja i tehnologija odvija se sporije nego u nekim drugim europskim zemljama. Međutim, unatoč tome, postoji ogroman potencijal za razvoj održivih inicijativa, a nekoliko gradova već pokazuje zanimanje za uvođenje zelenih tehnologija i rješenja. BiH, kao zemlja s raznolikim ekološkim resursima, ima potencijal postati lider u primjeni održivih gradskih rješenja. Ipak, mnogi se gradovi još uvijek suočavaju s izazovima poput zagađenja zraka, neuređenih zelenih površina te lošeg upravljanja otpadom. I dalje postoji potreba za većim ulaganjem u infrastrukturu koja će omogućiti bolju kvalitetu života i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Unatoč tome što mnogi gradovi u BiH još uvijek nisu u potpunosti prihvatili koncept urbanih vrtova i vertikalnih farmi, postoji rastuće zanimanje za ove inicijative. U Sarajevu su postojali pokušaji uspostave urbanih vrtova na krovovima zgrada, dok su pojedine organizacije počele educirati građane o prednostima lokalne proizvodnje hrane. Iako vertikalne farme još nisu široko rasprostranjene, uz razvoj tehnologije i sve veću potrebu za održivom proizvodnjom hrane, očekuje se da će ovakvi projekti početi dobivati na važnosti i u BiH.
Zelene inicijative
BiH se mora suočiti s činjenicom da održivost i zeleni gradovi nisu samo ekološka ili estetska pitanja već imaju i velik ekonomski i društveni potencijal. Investicije u obnovljive izvore energije, zelene zgrade i urbanu poljoprivredu mogu značajno doprinijeti smanjenju energetske ovisnosti, stvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju kvalitete života građana.
No, kako bi se postigla stvarna promjena, nužno je povećati svijest među građanima, ali i poduzeti konkretne korake na institucionalnoj razini. Jedan od glavnih izazova u BiH je nedostatak zakonske regulative koja bi podržala zelene inicijative, poput poticaja za obnovljive izvore energije, zelenih zgrada ili subvencioniranja urbanih vrtova. Također, javna uprava mora imati bolju koordinaciju s nevladinim organizacijama, obrazovnim institucijama i privatnim sektorom, koji mogu igrati ključnu ulogu u promicanju održivih gradskih rješenja. Iako trenutačna situacija u BiH pokazuje da još uvijek postoji puno prostora za napredak, postoji i veliki potencijal za razvoj zelenih gradova i urbane poljoprivrede. Sa sve većim zanimanjem mladih za ekološke inicijative i s podrškom iz međunarodnih organizacija, očekuje se da će BiH slijediti globalne trendove u idućim godinama. Ulaganjem u održiva rješenja i podizanjem svijesti među građanima, BiH može postati dio zelene revolucije, stvarajući održivije i zdravije urbane prostore za buduće generacije – piše Večernji.ba.
