Bezglutenska hrana devet do dvanaest puta skuplja od uobičajenih namirnica

Oboljeli od celijakije u Bosni i Hercegovini svoju hranu (bezglutenske namirnice) plaćaju devet do dvanaest puta skuplje u odnosu na uobičajene životne namirnice. – Bolest nastaje kao posljedica poremećenog imunološkog odgovora koji se javlja kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju osjetljivosti na unos glutena. Unošenje glutena u probavnu cijev oboljelih izaziva oštećenje, upalu i atrofiju crijevne sluznice tankog crijeva koja zbog toga ne može normalno apsorbirati hranjive tvari, vitamine i minerale.

Ukoliko se ne liječi, celijakija može dovesti do vrlo ozbiljnih komplikacija od kojih su najteže maligne bolesti. Zato je stopa smrtnosti  pacijenata oboljelih od celijakije  1,9 do 3,8 puta veća od stope mortaliteta u općoj populaciji – pojasnila je za Fenu doc.dr.sc. Lejla Ahmedbegović-Osmančević, pedijatar, gastroenterolog iz Tuzle.

  Oboljelima jedini lijek je bezglutenska hrana čija dostupnost, ali ni cijene nisu ni približne onima u Europskoj uniji. Jedan kilogram brašna bez glutena devet do dvanaest puta je skuplji u odnosu na kilogram brašna od pšenice ili druge žitarice. Nešto manja razlika je kada je riječ o slatkišima jer za neku grickalicu ili keks roditelji moraju izdvojiti četiri do pet puta više novca. Zijada Kahrimanović je majka dvije djevojčice. Njena kćerka već osamnaest godina jede hranu bez glutena.

– Kao samohranoj majci mi je veoma teško. Moja primanja tek mogu biti dovoljna za naše račune, ali snalazimo se nekako  – izjavila je za Fenu Kahrimanović. Refundacija za hranu od Zavoda zdravstvenog osiguranja TŽ je 50 KM, što nije dovoljno za osobe koje nemaju izbora. Bezglutenska hrana bi trebala biti refundirana kao ostali lijekovi, poručuju oboljeli. – Kao oboljeli tražimo da se tretiramo kao i ostali bolesnici. Zašto mi oboljeli od celijakije ne ostvarimo svoja prava kao i ostali oboljeli – dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom, da imamo zakon da na recept dižemo svoj lijek?! Ovake edluke se donose i ukidaju vrlo jednostavno. Potrebno je i da povećaju refundaciju troškova bar za dva kilograma više za djecu do osmanaest godina – izjavila je za Fenu predsjednica Udruženja oboljelih od celijakije u Tuzlanskoj županiji Suada Salihović.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja TŽ registrirana su 303 ovakva pacijenta, službeni podaci o incidenci celijakije u BiH za sada nisu poznati, ali je zabilježena ukupna prosječna incidenca na području TŽ za razdoblje od 1995. godine do 2007. koja je iznosila 0,05/1.000 živorođene djece.

Prethodni članakŽupanije mogu biti sigurne, 200 milijuna KM osigurano za pomoć u financiranju
Sljedeći članakKK Ipon Vitez iz Bugojna stigao bogatiji za 18 zlatnih medalja, 10 srebrnih i 3 brončane