Antibiotici liječe sve… ili ipak ne?

altDragi moji,

Danima se pitam kako započeti pisati kolumnu. Što reći da bude odmjereno, profesionalno, a ipak s dozom prisnosti. Pisanje kolumne za mene je sasvim novo i nepoznato iskustvo. Pisanje o području koje bih trebala poznavati do savršenstva izaziva osjećaj velike odgovornosti, ali sa sobom nosi i dozu straha. Zašto?

Jednostavno zato što ne znam sve o čemu sam učila. Zaboravljanje je sasvim normalan proces koji se događa nakon što ogromnu količinu gradiva, koje godinama učimo, ne ponavljamo i ne koristimo u praksi. Ipak, strah nije sve što osjećam. Postoji tu puno jača i intenzivnija emocija od straha, a to je uzbuđenje. Uzbuđenje i entuzijazam, jer koristim ovu kolumnu za čuvanje svojeg znanja od zaborava, ali ujedno mi, savjetujući vas, pomaže u praksi i potiče da naučim nove stvari s kojima se do sada nisam susrela. Nadam se da ću vam uspjeti rasvijetliti neke nedoumice oko primjene lijekova, ali i da ćete pronaći nove i korisne podatke za svoje zdravlje.

Antibiotici liječe sve… ili ipak ne?

Prvi članak bit će posvećen antibioticima čija je nekontrolirana i nepravilna upotreba postala veliki javnozdravstveni problem. Ipak, to nije bila originalna inspiracija za pisanje o spomenutoj temi. Naime, jedna meni jako bliska osoba nedavno je bila prilično prehlađena i s obzirom na to da odmaranje nije urodilo plodom, dobila je ideju da bi joj jedna doza antibiotika sigurno pomogla. Je li to bila ispravna terapija? Jesu li antibiotici pomogli u liječenju prehlade ili je na kraju bilo više štete nego koristi? Odgovor ću pokušati dati u nastavku.

Razjasnit ću zašto nije potrebno vršiti pritisak na liječnike da nam propišu antibiotike kad imamo gripu, ali i zašto je bitno popiti cijelu dozu antibitika čak i kad nam se simptomi bakterijske infekcije povuku nakon nekoliko dana terapije.

Antibiotici su ljekovite tvari koje ubijaju bakterije. Bakterije su mikroorganizmi koji uzrokuju različite infekcije kod čovjeka kao što su streptokokna angina (upala grla), upale uha, urinarne infekcije i sinusne infekcije. Postoje različite vrste antibiotika, a svaka djeluje na različit način te na različite vrste bakterija. Liječnik će s obzirom na vrstu bakterije koja uzrokuje infekciju te s obzirom na trenutno stanje organizma odrediti koji je antibiotik najbolji za tu infekciju.

Antibiotici se uzimaju tri, pet, sedam ili deset dana, a pacijent obično osjeti poboljšanje i prije nego primjeni zadnju dozu lijeka. Iz tog razloga često se događa da pacijenti odluče prekinuti terapiju jer su uvjereni da im lijek više nije potreban. Pogrešno! Naime, u prvih nekoliko dana antibiotici ubiju veliku većinu bakterija koje uzrokuju bolest te zbog toga dolazi do poboljšanja stanja pacijenta. Međutim, tek nakon popijene cijele doze propisanog antibiotika možemo biti sigurni da smo u potpunosti iskorijenili uzročnika bolesti. Svaki put kad odlučimo prestati uzimati antibiotike prije propisanog kraja terapije postoji mogućnost da nismo ubili sve bakterije. One jedinke koje su ostale u našem organizmu s vremenom se mijenjaju i imaju sposobnost naviknuti se na antibiotik s kojim su bili u doticaju (ali ne dovoljno da bi ih uništio) te postaju otporne na njega. Dolazi do razvoja bakterijske rezistencije na antibiotik. To znači da nam antibiotik koji je do sada liječio bolest neće biti učinkovit sljedeći put kad budemo imali infekciju istom bakterijom jer je ona postala otporna i tad ju je teže ubiti. U liječenju se tada primjenjuju jači antibiotici koji sa sobom mogu nositi i teže nuspojave, a rezistentne bakterije mogu uzrokovati ozbiljnije oblike bolesti.

Rezistentne bakterije postaju javnozdravstveni problem jer se mogu prenijeti na okolinu i osobe s kojima smo u kontaktu. Na taj način svojim neodgovornim ponašanjem izlažemo vlastitu djecu riziku da se zaraze bakterijama koje je teže liječiti.

Antibiotici jesu moćni lijekovi, ali ne mogu liječiti sve. Oni nisu učinkoviti protiv bolesti koje uzrokuju virusi kao što su gripa, prehlada, virusna upala grla, bronhitis te neke upale uha.

Možda se pitate zašto ne uzeti antibiotike „za svaki slučaj” čak i kad imam gripu? Uzimanje antibiotika u ovom slučaju, kao što smo već napomenuli, neće izliječiti infekciju, neće spriječiti prenošenje gripe na druge osobe u vašoj sredini niti će vam pomoći da se osjećate bolje. Antibiotici su jaki lijekovi koji sa sobom nose rizik pojavljivanja nuspojava kao što su bol u trbuhu, mučnina i proljev, a kod žena se može javiti i vaginalna gljivična infekcija. Primjena antibiotika za bolesti na koje ne djeluju također može dovesti do razvoja već spomenute rezistencije bakterija. Uzimanje antibiotika za bolesti uzrokovane virusima izaziva samo štetu, a ne donosi nikakvu korist.

Ako upotrebljavamo antibiotike u slučajevima kad ih ne trebamo ili ih nepravilno primjenjujemo, može se dogoditi da oni neće biti učinkoviti kad ih stvarno budemo trebali. Zato kad se sljedeći put prehladite ili dobijete gripu, ne vršite pritisak na svog liječnika da vam propiše antibiotike jer vam nisu potrebni. Umjesto toga pokušajte se odmarati, pijte puno tekućine, jedite voće i med, a za simptome kao što su začepljen nos ili glavobolja potražite savjet ljekarnika i odgovarajuću simptomatsku terapiju.

Literatura:

Centers for Disease Control and Prevention: http://www.cdc.gov/Features/getsmart/ pristupljeno: 3.3.2012.
Sharecare: http://reference.sharecare.com/healthreference/articles/special/using-antibiotics-wisely?nav75=2 pristupljeno: 3.3.2012.