Antibiotici izazivaju infekcije i alergije – u ovim slučajevima

Antibiotici su važni lijekovi i imaju veliku ulogu u liječenju bakterijskih infekcija, sprečavanju širenja bolesti i umanjivanju njihovih komplikacija, no njihova pretjerana upotreba i zloupotreba pridonose sve većoj i zabrinjavajućoj otpornosti bakterija na antibiotike.

Neke otporne bakterije, na koje antibiotici više ne djeluju, čak prenose otpornost na druge bakterije i pomažu im preživjeti. Svake godine oko 25.000 pacijenata umre u EU od infekcija izazvanih otpornošću na antibiotike, piše 24sata.hr.

Iako je normalno da bakterije razvijaju otpornost na lijek, do otpornosti bakterija na određeni antibiotik dolazi zbog stalnog izlaganja bakterija antibioticima u nekoj zajednici. Popije li svaki drugi čovjek kuru antibiotika u jednoj godini, u zajednici će biti raširene bakterije otporne na antibiotike koji se najviše troše.

Zbog toga i ako ne pijete antibiotike, ali ste u dodiru s ljudima koji ih piju, slično je kao da ih i sami pijete. Zato je bitno da ukupna potrošnja antibiotika u nekoj zemlji bude što manja te da se antibiotici upotrebljavaju samo kad su potrebni.

U Hrvatskoj se troši 90 posto antibiotika izvan bolnica, i to za bolesti koje ne ugrožavaju život, a liječnici kod težih zaraznih bolesti često odmah propisuju jači antibiotik.

Antibiotici su lijekovi koji ubijaju bakterije i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija, ali nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti poput gripe, prehlade i akutnog bronhitisa, upale grla, infekcije uha, sinusa ili crijeva.

A uzmete li antibiotik kad imate virusnu infekciju, znači da će lijek napadati bakterije koje su korisne organizmu. Brojke govore da iako je 90 posto zimskih infekcija uzrokovano virusima, njih 75 posto liječi upravo antibioticima.

– Pretjerano uzimanje dovodi do poremećaja crijevne mikrobiote što može imati različite posljedice – od proljeva do razvoja alergije. Remeti se i sastav bakterija na koži i sluznicama, a to može dovesti do gljivičnih infekcija. Svaki lijek, pa i antibiotik može izazvati neželjene pojave, no, sve u svemu antibiotici su relativno neškodljivi – napominje prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, specijalistica medicinske mikrobiologije s klinike “Dr. Fran Mihaljević”.

Stručnjaci diljem svijeta savjetuju da otpornost na antibiotike smanjite tako što ćete antibiotike koristiti samo na način koji vam je propisao nadležni liječnik.
Pitajte svojeg liječnika što učiniti ako ste zaboravili uzeti lijek, a ako vam iz nekog razloga ostane viška antibiotika, bacite ih i ne uzimajte kasnije. Uzmite odgovarajuću dnevnu dozu i uvijek dovršite cijelu terapiju.

– Svatko mora uzeti određenu propisanu dozu, no to mnogi ljudi ne čine jer prestaju s terapijom čim se osjećaju bolje. No potrebno je tretman provesti do kraja kako bi se bakterije uništile. Ako ne uzmete propisanu dozu, možda ćete morati nastaviti liječenje nakon nekog vremena, a onda postoji opasnost da su u međuvremenu bakterije već postale otporne na antibiotik – zaključuje prof. dr. Jasmina Vraneš, specijalistica kliničke mikrobiologije iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.

Samo ih liječnik određuje Koristite antibiotike samo na preporuku liječnika, ali nemojte na njega vršiti pritisak da vam ih prepiše i prije nego što je dobio rezultate mikrobiološkog testiranja. Pitajte ga radije kako liječiti simptome bolesti. Antibiotike nemojte uzimati na prijašnje napisan recept.
Što možete učiniti? Održite higijenu Spriječite infekcije redovitim pranjem ruku sapunom, posebno nakon korištenja WC-a, prije jela, pripremanja hrane i poslije rukovanja svježim mesom te izbjegavanjem kontakata s oboljelima i cijepljenjem. Perite voće i povrće te održavajte kuhinjske površine čistima.
Zbog infekcije uha… Jedna je studija pokazala da uzimanje antibiotika širokog spektra može izazvati crijevnu infekciju i 12 tjedana nakon što je propisano uzimanje antibiotika zbog infekcija uha, grla i nosa.
Koje su posljedice otpornosti na lijekove?

Ako bakterije postanu otporne na postojeće antibiotike, tim se lijekovima više neće moći liječiti bakterijske infekcije. Zato će se morati koristiti noviji antibiotici, s više neželjenih pojava. Korištenje drugih antibiotika mogu bakterije ponovno učiniti otpornima i na te lijekove, pa se možemo naći u situaciji da nemamo više lijekova za liječenje infekcija, kaže dr. Vraneš.

Ovi dragocjeni lijekovi spašavaju mnoge živote

Bakterije su mikrobi koji nastanjuju ljudsko tijelo, životinje i biljke, a mogu se naći i u našem okolišu, zraku, vodi ili tlu. Većinom su to “dobre” bakterije bez kojih ne bismo mogli živjeti. Ako se nađu na krivome mjestu u našem organizmu, bakterije mogu uzrokovati upalu pluća, meningitis (upala moždane ovojnice), infekcije rana, neke upale grla i uha te infekcije mokraćnog sustava.

Kad nastane bakterijska infekcija, antibiotici mogu ubiti bakterije i time spasiti mnoge živote. Zato ih smatramo vrlo dragocjenim lijekovima.

Radije uzmite bolovanje nego antibiotike

Da bi netko dobio antibiotik, mora biti riječ o bakterijskoj infekciji, ali svi s težom infekcijom, bakterijskom ili virusnom, ne mogu ići raditi. Većina respiratornih zaraznih bolesti tipičnih za zimsko doba izazvane su virusima, pa je potrebno mirovati, piti čaj, a ne posezati za antibiotikom, kaže dr. Vraneš.

Uz probiotike sačuvajte crijevnu floru

Kapsule i tablete antibiotika najbolje je uzimati s vodom, ne s mlijekom i mliječnim proizvodima jer mogu otežati apsorpciju. Tijekom terapije antibiotikom korisno je uzimati probiotike radi očuvanja mikroflore probavnog sustava.

Prethodni članakBožićna priredba Osnovne škole “Bila”: “Radujte se narodi”
Sljedeći članakGdje je najzagađeniji zrak u FBiH