Picula: Federalni model ugrožava via facti dominaciju jednog naroda

0

Na prošlotjednoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen je Nacrt izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu.

Spomenuti ‘country report’ naglašava potrebu reforme izbornog zakona koji uzima načela federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda kao jedan od ključnih uvjeta koje bi Bosna i Hercegovini trebala ispuniti na svom putu europske integracije.

Upravo je europski poziv na očuvanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda postao kamenom spoticanja u svekolikoj bh. znanstvenoj i stručnoj javnosti.

Za jedne je uređenje države po načelima federalizma i institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda slamka spasa za „nedovršenu državu“, dok je za druge to znak guranja Bosne i Hercegovine u nove podjele i neizvjesnu budućnost.

Ta dijametralna suprotnost u stavovima svjedoči nam kako je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko od argumentirane rasprave o prijedlozima koji dolaze od europskih zastupnika.

Međutim, podijeljenost oko spomenutih načela viđena je i kod samih europskih dužnosnika. To se dalo naslutiti i kroz izjave hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule (SDP), koji je na zagrebačkoj promociji nove knjige „Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije Europske unije” Mile Lasića istaknuo kako se u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&D) u Europskom parlamentu morao boriti da se iz Nacrta izvješća o Bosni i Hercegovini ne izbaci formulacija ‘konstitutivni narodi’ i da ostanu samo ‘građani’.

Kršenje prava konstitutivnih naroda

Kako je Tonino Picula potvrdio u razgovoru za Bljesak.info, zagovornici izbacivanja konstitutivnosti naroda iz dokumenata europskih institucija tvrde kako ona ometa provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić-Finci“.

“Riječ je o raširenoj političkoj tezi kako je konstitutivnost tri naroda u Bosni i Hercegovini diskriminirajući moment za sve ostale etničke zajednice koje nisu (još) predstavljene u najvišim tijelima vlasti. Takvo stajalište negira pravo konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini na takav njihov položaj u temeljnim zakonima države dovodeći ga, po njihovom tumačenju, u opreku s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Po mom mišljenju, spomenuto tumačenje višestruko je nekorektno i politički opasno jer nedosegnutu razinu zastupljenosti drugih pokušava izjednačiti s postojećom razinom zastupljenosti tri već konstitutivna naroda”, tvrdi Picula.

Dodaje kako je na raspravi u okviru svoje grupe Socijalista i Demokrata (S&D) u Europskom parlamentu podsjetio kako sve treba brinuti činjenica da se i konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini krše prava: Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj, a Hrvatima u Federaciji BiH.

“Ustavnopravni položaj tri naroda je jedan od stupova višenacionalne državne strukture. Njega treba poštovati i svakako nadograđivati, a nikako anulirati”, dodaje.

Picula napominje kako je Izvješće o Bosni i Hercegovini detektiralo određene pomake u 2016. godini. Od podnošenja zahtjeva za članstvom u EU, ispunjavanja tri preduvjeta nakon čega je Vijeće uputilo Komisiji zahtjev da pošalje Bosni i Hercegovini upitnik o sposobnosti zemlje da počne pregovore, preko stanovitog napretka u ispunjavanju Reformske agende i određenog pada broja nezaposlenosti do pozitivne uloge BiH u promociji bilateralne suradnje sa susjedima i državama u regiji.

Unatoč tome, najviše pozornosti bh. znanstvene i stručne javnosti izazvali su amandmani kojim se traži poštivanje načela federalizma i konstitutivnosti naroda. Protivnici primjene spomenutih načela bili su poprilično oštri u svojim komentarima. Išlo se do te mjere da se i sam Tonino Picula našao na udaru brojnih kritičara i protivnika federalnog uređenja države.

Dayton sporazum fiksirao odnose koji su vladali na terenu

Međutim, Picula za Bljesak.info tvrdi kako su ustavna načela – konstitutivnost i federalizam – vrlo važna za funkcioniranje složene i asimetrične državne zajednice, te kako se u Bosni i Hercegovini uporno proskribiraju zbog straha od secesije, ali i zbog želje za mojorizacijom.

„Nitko objektivan ne može ignorirati zamah separatističkih ambicija vodstva Republike Srpske i nasrtaje Milorada Dodika na cjelovitost Bosne i Hercegovine. Prema otvorenim izazovima iz Banja Luke EU se pak odlučila odnositi vrlo rezervirano što može biti kontraproduktivno. S druge strane, svaki pomak u pravcu jačanja punog pariteta i primjena federalnog modela u većem entitetu ugrožava postojeću via facti dominaciju jednog naroda nad drugim“, istaknuo je Picula za Bljesak.info.

Iako su pozivanja na federalizaciju, decentralizaciju i supsidijarnost jednostavno načela koja vrijede i u drugim dijelovima Europe, u Bosni i Hercegovini strah od raspada države ima primat nad spomenutim načelima. Picula vjeruje kako je riječ o prisutnom razumijevanju Daytonskog sporazuma kao dogovora o prekidu oružanog sukoba, a ne kao dokumenta o polaznim pretpostavkama zajedničke države.

“Daytonski sporazum je fiksirao odnose koji su vladali na terenu u trenutku potpisivanja i sačuvao grupacije sudbinski zainteresirane za održavanje kulture konflikta, fingiranja promjena i očuvanje interesnih sfera. Zalaganje za spomenuta tri načela predstavlja otvaranje rasprave o prijeko potrebnim reformama u kompleksnoj državnoj zajednici, a to, naravno, generira jak otpor zbog straha od gubitka stečenih pozicija”, smatra sugovornik mostarskog portala.

U medijima i javnosti je propuštena zanimljiva situacija koja se dogodila prilikom glasovanja o kompromisnom amandmanu broj 2, onome u kojem se spominju načela koja bi bh. političari morali pratiti prilikom promjene uređenja Bosne i Hercegovine.

Naime, došlo je do državno-stranačke divizije: izaslanstvo hrvatskih članova iz većine grupacija je zajedno s većinom članova iz grupacija EPP i ALDA-e (njih 35) glasovalo za i usvojilo tekst kompromisnog amandmana, a većina Socijalista i Demokrata (S&D) i Zelenih (njih 25) su glasovali protiv.

U praksi Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, koji njeguje proces kompromisa i uvažavanja, bez obzira na gubitak u glasovanju oko amandmana, (gotovo) nikada se ne obara čitav tekst nacrta ili rezolucije. Tako da je i 11 protiv na čitav nacrt neobična poruka.

“Tome, ipak, treba dodati kako smo na spomenutoj sjednici Socijalista i Demokrata (S&D), uoči izjašnjavanja o prijedlogu Rezolucije o Bosni i Hercegovini za 2016. izglasovali stav kako će (S&D) poduprijeti tekst čak i ako «sporni» kompromis broj 2 bude potvrđen. Tako je i bilo, a 11 zastupnika koji su na kraju bili protiv su Zeleni i neki drugi”, istaknuo je Picula.

“Premda se mogu očekivati daljnji pokušaji intervencije u izglasovani tekst Rezolucije i proceduralni manevri, vjerujem kako će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ožujku biti potvrđena Rezolucija u ovom obliku”, dodaje.

Poželjna dobronamjerna i strukturirana medijacija EU

Picula napominje kako je na raspravi u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta rekao kako su od situacije u Bosni i Hercegovini još samo kompleksniji pogledi kako dalje razvijati odnose u zemlji koja nosi najteže breme ratova iz devedesetih na području bivše Jugoslavije.

“Za razliku od drugih zemalja Zapadnog Balkana u postupku pridruživanja EU, razlozi zastoja i kontroverzi u Bosni i Hercegovini su pretežno unutar-političke prirode. Da je Bosna i Hercegovina drugačija, obveze države prema građanima, neovisno je li riječ o članstvu u EU ili ne, mogle bi se podijeliti na lakše ili teže, kratkoročne ili dugoročne. Međutim u ovakvoj Bosni i Hercegovini svaki pomak u pravcu europske transformacije zemlje deformira postojeći daytonski poredak i ugrožava utjecajne veto skupine dva desetljeća udobno smještene u političkim i ekonomskim nišama”, napominje Picula.

Bosna i Hercegovina kao državna zajednica u kojoj će biti osigurana potpuna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana bez sumnje predstavlja politički cilj čija realizacija jamči dugoročnu održivost BiH. Europarlamentarac Tonino Picula bi volio da on bude dogovoren u Bosni i Hercegovini, a ne nametnut izvana. Najmanje kao posljedica nekih izvanrednih okolnosti.

“Dobronamjerna i strukturirana medijacija EU kao prirodnog geopolitičkog ambijenta Bosni i Hercegovini bila bi, vjerujem, dobrodošla i najpoželjnija u tom pogledu. Iskreni prijatelji i zagovaratelji cjelovite i prosperitetne BiH, a takav sam od samih svojih političkih početka iz 90-tih, trebaju prije svih upozoravati na pogubne posljedice separatizma i unitarizma za zemlju jedinstvenih etničkih, vjerskih i kulturoloških obilježja”, istaknuo je Picula u razgovoru za Bljesak.info uz nadu kako će u skoroj budućnosti neki nadahnuti analitičar za Bosnu i Hercegovinu reći isto kao i za Švicarsku danas – da je to uspješna zemlja duboko povezana vlastitim suprotnostima.

Share.

Comments are closed.