Njemačka 1. srpnja ukida radne dozvole za Hrvate?

Prema pisanju portala Croexpress, Njemačka bi 1. srpnja ipak mogla ukinuti radne dozvole za Hrvate, što bi mnogima mogla biti ‘odskočna’ daska za odlazak u najjaču državu Europske unije u potrazi za srećom.

Jasno, to se odnosi i na Hrvate iz Bosne i Hercegovine koji posjeduju hrvatske dokumente, a koji godinama tradicionalno gravitiraju odlascima u Njemačku gdje su mnogi zaradili mirovinu. Ono što nije dobro za Hrvate iz BiH jest da ih je svake godine sve manje i manje te da ukidanje radne dozvole može utjecati i na još veći trend napuštanja BiH, piše Dnevni list.

Potvrdio Wilsch

Croexpress navodi da je informaciju dobio do Klausa-Petera Wilscha, zastupnika njemačkog Bundestaga iz redova CDU-a. Wilsch je potvrdio da je politička odluka donesena te da se čeka da prođe parlamentarnu proceduru u koju će biti upućena pod brojem 242. Odluka o ukidanju, tvrdi Wilsch, bit će donesena u lipnju.
Njemačka je dužna odluku o produljenju ili ukidanju radnih dozvola za Hrvate donijeti do 30. lipnja 2015. Odluka tada može biti produljenje ili ukidanje radnih dozvola na razdoblje od iduće tri godine, odnosno do 1. srpnja 2018.
Ako se, kako kaže Wilsch, radne dozvole ukinu, ovaj datum za Hrvate će biti nevažan. Ako se pak dogodi da se radne dozvole ipak ne ukinu, do 30. lipnja 2018. morat će se odlučiti hoće li se ograničenje zapošljavanja produljiti za još dvije godine (model 2+3+2), kao što je bilo u slučaju Rumunjske i Bugarske.
Podsjetimo, ranije nam je Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu, potvrdio da će se on i njegovi stranački kolege zalagati za ukidanje radnih dozvola. Kako je u Njemačkoj na vlasti velika koalicija CDU/CSU/SPD, ako su iz dvije velike stranke odlučili da se radne dozvole za Hrvate ukidaju, nema sumnje da će takva odluka proći i izglasavanje u Bundestagu.

Wilsch – prijatelj Hrvatske

Inače, Klaus-Peter Wilsch nositelj je Reda hrvatskog pletera za iznimni doprinos u razvoju hrvatsko-njemačkih odnosa i ugledu Republike Hrvatske. Odlikovao ga je bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u kolovozu 2013. godine.
Hrvati Wilscha pamte po novinskim člancima u uglednom FAZ-u. Kada je posjetio Vukovar 1998., Wilsch je nazočio komemoraciji za žrtve u vukovarskoj bolnici. Tim povodom napisao je članak za FAZ pod naslovom ‘Mrtvi pobunjenici Vukovara’, u kojem je kritizirao zapadne zemlje zbog nedovoljnog angažmana za rješavanje poslijeratnih pitanja u Hrvatskoj.
U još jednom članku u FAZ-u pod naslovom ‘Mrtvačka sinoda Den Haaga’ dao je potporu hrvatskim generalima Mladen Markaču i Anti Gotovini te je nazvao prvostupanjsku presudu pokušajem kriminalizacije hrvatskog obrambenog rata.

Sezonci u iščekivanju odluke

Kakvu će odluku donijeti Njemačka, najviše zanima sezonske radnike, koji u jednoj kalendarskoj godini bez radne dozvole mogu raditi najviše šest mjeseci. Oni koji odluče ostati u Njemačkoj nakon tih šest mjeseci obično ostaju raditi na crno čime riskiraju naći se pod povećalom njemačkih pravosudnih tijela.

– Bez radne dozvole, kao sezonac, u jednoj kalendarskoj godini mogu raditi najviše šest mjeseci. Složilo mi se da sam skoro punih šest mjeseci radio one godine kad smo učlanjeni u EU, pa sam sljedeće odmah nastavio još šest mjeseci, ali onda sam mogao ili riskirati kaznu radeći na crno ili otići kući, što sam i učinio. Vratio sam se početkom ove godine na još jednu šestomjesečnu sezonsku turu s nadom da će Njemačka 1. srpnja povući zabranu zapošljavanja, pa da napokon mogu biti miran i ostati za stalno. Istu brigu ovdje brinu tisuće Hrvata, kazao je nedavno jedan Zadranin na privremenom radu u Stuttgartu.

Slovenci ne dižu ‘rampu’

Za razliku od Njemačke, slovenska je vlada pak jučer potvrdila prijedlog zakona kojim se državljanima Hrvatske još tri godine ograničava pristup slovenskom tržištu rada. Zakon još treba potvrditi parlament, u kojemu vlada premijera Mire Cerara ima većinu. Odluka o produženju ograničenja za hrvatske tražitelje zaposlenja na još tri godine donesena je zbog zaštite slovenskog tržišta rada na kojem je skoro 120.000 nezaposlenih slovenskih građana, objavio je vladin ured za informiranje.